Informacije o konkretnom zahvatu u spalionicu nisu uopće komunicirane, ali proizlazi da je bunu podigao Plan gospodarenja otpadom koji je stavljen na javnu raspravu. U tom planu stoji da bi se do 2023. trebalo odvojeno skupiti 60% papira, stakla, plastike i metala, 75% građevinskog otpada i 40% biootpada te odložiti manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada na odlagalište Tugonica. Plan podrazumijeva i izbjegavanje nastanka otpada te otvaranje reciklažnih dvorišta i obradu otpada u CGO Piškornica.
Plan podrazumijeva i izgradnju toplane/energane u koju bi bilo uloženo čak 300 milijuna kuna do 2020. Na činjenicu da općina zapravo nema namjeru prvo ispoštovati mogućnost da se sve što se reciklira, doista i reciklira, ukazuje rečenica iz plana da će "kante za biootpad građanima podijeliti nakon što Centar za gospodarenje otpadom započne s radom, odnosno kada se pitanje otpada drugačije riješi (izgradnja energane/spalionice)". Iz Plana je jasno da općina novac za sustav gospodarenja otpadom namjerava naći u EU fondovima, no iz tih fondova spalionica se vjerojatno ne bi mogla financirati jer je u suprotnosti s naćelom kružne ekonomije koju EU promovira.
Građani kažu da bi se energana trebala graditi u gospodarskoj zoni Jertovec i bune se jer javnost nije dovoljno informirana, a spalionica bi trebala biti 120 metara od prvih kuća. Uvjereni su da već postoji idejno rješenje za projekt koji navodno ne bi mogao niti dati dovoljno toplinske energije za sve stanovnike općine. Traže od općinskih vlasti da im podastru više informacija, a podršku su dobili i od udruge UZOR koja se buni protiv zagrebačke spalionice, od koje se navodno odustalo. Dakako, neke političke stranke već tu vide priliku za skupljanje političkih bodova.
