Analiza donosi ažurirane procjene kako su tri ključna onečišćujuća tvari – fine čestice, dušikov dioksid, prizemni ozon, utjecale na zdravlje Europljana 2019. Kvaliteta zraka u Europi bila je bolja u 2019. nego u 2018., što je rezultiralo manjim negativnim utjecajima na zdravlje. Pad onečišćenja slijedi dugoročni trend, potaknut politikom smanjenja emisija i poboljšanja kvalitete zraka.
Kako stoji Hrvatska
Prema posljednjim procjenama EEA, ipak je u EU 2019. 307.000 ljudi prerano umrlo zbog izloženosti onečišćenju finim česticama. Najmanje 58% ili 178.000 tih smrtnih slučajeva moglo se izbjeći da su sve države članice EU-a dosegle novu razinu smjernica za kvalitetu zraka WHO-a od 5 µg/m3.
Prema podacima EEA zrak u Hrvatskoj je prema godišnjim prosjecima loše ili vrlo loše kvalitete: od 323 analizirana europska grada po parametru sitnih čestica Zagreb je na 256. mjestu s prosječno godišnje tri puta većom razinom finih čestica od preporučene, a Slavonski Brod je na 321. mjestu u Europi s pet puta većom razinom onečišćenja od preporučene. Primjetljivo je da se kvaliteta zraka općenito najviše poboljšala u bogatijim zapadnim i baltičkim zemljama, dok je u središnjoj i istočnoj Europi i Italiji i dalje vrlo loša.
Akcijski plan
Kao dio europskog Zelenog dogovora, Akcijski plan EU-a za nultu zagađenost postavlja cilj smanjenje broja preranih smrti zbog izloženosti finim česticama za više od 55% do 2030. u usporedbi s 2005. Prema analizi EEA-e, EU je trenutno na putu da postigne cilj, budući da se broj tih smrtnih slučajeva smanjio za oko trećinu od 2005. do 2019. EEA brifing objavljen je neposredno prije Foruma o čistom zraku EU-a koji će se održati 18. i 19. studenog 2021. Forum okuplja donositelje odluka, dionike i stručnjake kako bi razmišljali o razvoju i provedbi učinkovitih europskih, nacionalnih i lokalnih zračnih politika, projekata i programa.
