U skladu s ciljevima biološke raznolikosti EU-a, obnova rijeka uklanjanjem brana u Europi nastavlja rasti. U 2023. godini uklonjeno je 487 prepreka u 15 europskih zemalja – što predstavlja povećanje od 50% u odnosu na već rekordni broj prethodne godine. To je rezultiralo ponovnim povezivanjem preko 4 300 kilometara tokova rijeka, potičući oporavak bioraznolikosti, obnavljajući ekosustave i povećavajući klimatsku otpornost zajednica, gospodarstava i prirode. WWF Adria je najavio da će i Hrvatska ukloniti prvih nefunkcionalnih brana u Hrvatskoj i to na Plitvičkim jezerima.
Hrvatska je zemlja bogata rijekama i riječnom bioraznolikošću. Međutim, ogroman broj postojećih, ali i planiranih barijera predstavlja stvarnu opasnost - ne samo za našu zemlju, nego za cijelu regiju. WWF-ov je cilj u Hrvatskoj ukloniti što veći broj barijera a krenut će od NP Plitvička jezera, gdje Park već dugi niz godina radi na uklanjanju barijera s Bijele rijeke.
Park će, u suradnji s WWF-om, kroz sljedećih par tjedana ukloniti osam postojećih, ali nefunkcionalnih barijera čime će se osigurati njezin neprekinuti tok i omogućiti sigurna migracija ugroženoj vrsti slatkovodnih riba - dunavskoj pastrvi. Tako će se doprinijeti očuvanju Plitvičkih jezera koja su ne samo naše nacionalno blago, već i UNESCO-va baština
Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, upozorava na potrebu uklanjanja zastarjelih prepreka kako bi se spriječile buduće katastrofe: „Zastarjele prepreke štete rijekama, povećavaju gubitak prirode i predstavljaju opasnost za ljude i divlje vrste, s obzirom na to da nisu izgrađene za suočavanje sa sve ekstremnijim klimatskim uvjetima. Vrijeme je da ih uklonimo i dopustimo da što više rijeka slobodno teče. Utoliko nas raduje i prvo uklanjanje prepreka u Hrvatskoj, koje ćemo već idućeg mjeseca provesti s JU NP Plitvička jezera.“
Propis na čekanju
No, nisu sve samo dobre vijesti. Uredba o obnovi prirode je trenutno na čekanju nakon što nije dobila dovoljno glasova u Vijeću Europe. Predloženi propis uključuje obnovu 25 000 km rijeka kroz uklanjanje brana i prepreka, što je jedan od ključnih ciljeva potrebnih za zaštitu europskih rijeka. Novi izvještaj upozorava na sigurnosne rizike koje predstavljaju zastarjele riječne prepreke. Unatoč trenutnom rastućem trendu uklanjanja brana, europske rijeke i dalje fragmentira više od 1,2 milijuna prepreka, od kojih je preko 150 000 zastarjelo. Velik broj njih predstavlja značajnu opasnost za ljude i divlje vrste.
Dam Removal Europe proveo je istraživanje o rizicima koje brane predstavljaju za plivače, kajakaše i druge riječne rekreativce. Utvrđeno je da se u 16 zemalja dogodilo 82 incidenta, što je rezultiralo sa 129 smrtnih slučajeva. Većina incidenata dogodila se od 2000. godine nadalje, a žrtve su bile u dobi od 2 do 59 godina – pritom je najviše njih bilo u dvadesetima i tridesetima.
Brane se ruše u ekstremnim vremenskim događajima
Uz te rizike, sve intenzivnije oluje i ekstremne poplave zbog klimatskih promjena također povećavaju opasnost od urušavanja brana, posebice onih starih i zastarjelih - ugrožavajući tako živote i imovinu, ali i uzrokujući značajnu ekonomsku štetu. S desecima tisuća zastarjelih brana rasutih diljem Europe, rizik od ovakvih katastrofa postaje sve veći. Činjenica je da su se minimalno tri riječne prepreke srušile prošle godine zbog obilnih kiša u Norveškoj, Sjevernoj Irskoj i Sloveniji.
Dok će se na Bijeloj rijeci u narednim tjednima ukloniti prepreke s ciljem obnavljanja njezina prirodnog toka i biološke raznolikosti, dva su velika projekta uklanjanja u svibnju planirana i u Rumunjskoj i u Španjolskoj.
