Znanstvenici su otkrili da biljke ispuštaju zvukove - poput pucanja folije s mjehurićima - kada su pod stresom.
Ljudske uši ne mogu detektirati te zvukove jer se emitiraju na visokim frekvencijama, ali istraživači vjeruju da bi kukci, drugi sisavci i druge biljke mogli čuti ove zvukove.
Profesorica Lilach Hadany, evolucijska biologinja i teoretičarka sa Sveučilišta u Tel Avivu u Izraelu zaključila je da naizgled, idilično polje cvijeća može biti prilično bučno mjesto. Samo što ne možemo čuti zvukove.
Iako su visokofrekventne ultrazvučne vibracije već zabilježene u biljkama, znanstvenici kažu da je ovo prvi dokaz da ti zvukovi putuju zrakom, a nalazi su objavljeni u časopisu Cell. Istraživači su snimili zdrave biljke rajčice i duhana pod stresom koristeći mikrofone koji imaju sposobnost hvatanja ultrazvučnih zvukova između 20-250 kiloherca (npr. ljudi mogu detektirati frekvencije do 16 kiloherca), piše The Independent.
Početna snimanja odvijala su se u zvučno izoliranoj akustičnoj komori, nakon čega je uslijedilo bučnije okruženje staklenika. Kako bi stvorili stres, istraživači nisu zalijevali neke biljke nekoliko dana, a drugima su odrezali stabljike.
Nakon snimanja, znanstvenici su koristili algoritme strojnog učenja – vrstu umjetne inteligencije – kako bi razlikovali žedne, pokošene i nestresirane biljke. Algoritmi također mogu razlikovati zvukove biljaka rajčice i duhana. Frekvencijski raspon je smanjen kako bi istraživači mogli čuti pucketanje koje proizvode biljke.
Veći stres - više zvukova
Tim je otkrio da biljke pod stresom stvaraju više buke u usporedbi s biljkama bez stresa, a neke ispuštaju oko 30-50 takvih praska na sat. Biljke bez vode počele su emitirati zvukove mnogo prije nego što su izgledale vidljivo dehidrirane, a učestalost zvukova dostigla je vrhunac nakon pet dana bez vode. Znanstvenici kažu da točan mehanizam koji stoji iza tih zvukova ostaje nejasan, ali vjeruju da bi to moglo biti zbog stvaranja i pucanja mjehurića zraka u krvožilnom sustavu biljke.
Također nije jasno proizvode li biljke te zvukove kako bi komunicirale s drugim organizmima, rekao je tim. Profesor Hadany, stariji autor studije, rekao je: “U ovoj studiji smo riješili vrlo staru znanstvenu kontroverzu: dokazali smo da biljke emitiraju zvukove. Naša otkrića sugeriraju da je svijet oko nas pun zvukova biljaka i da ti zvukovi sadrže informacije – na primjer o nedostatku vode ili ozljedama. Pretpostavljamo da u prirodi zvukove koje emitiraju biljke otkrivaju bića u blizini, poput šišmiša, glodavaca, raznih insekata, a moguće i drugih biljaka – koja mogu čuti visoke frekvencije i izvući relevantne informacije. Vjerujemo da ljudi također mogu iskoristiti ove informacije, uz odgovarajuće alate – kao što su senzori koji govore uzgajivačima kada biljke trebaju zalijevanje.”
