Devet desetljeća uspješnog znanstvenog, istraživačkog i nastavnog rada nije malo. Upravo toliko prošlo je od osnivanja današnjeg Zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o jednom od ključnih zavoda FER-a, ali i bitnom čimbeniku hrvatske energetike. Naime, kako je to u uvodnom govoru napomenuo dekan FER-a, prof. dr. sc. Vedran Bilas, "Ne postoji značajniji elektroenergetski projekt u Hrvatskoj i okolnim zemljama u kojem nisu sudjelovali znanstvenici i istraživači ZVNE-a."
Sve je započelo 26. lipnja 1934. godine, kada je u sklopu tadašnjeg Tehničkog fakulteta Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije (koji je pak osnovan 1919. pod nazivom Kraljevska visoka tehnička škola) osnovan Zavod za visoki napon. U bogatoj, devedeset godišnjoj povijesti ZVNE je iznjedrio akademika (prof. Hrvoje Požar), olimpijskog pobjednika (prof. Zdravko Hebel), jednog od utemeljitelja košarke u Hrvatskoj i jednog od predlagača naziva za taj sport na hrvatskom jeziku (prof. Božidara Stefaninija), zastupnika u Europskom parlamentu (prof. Davora Škrleca) i brojne druge zaslužne pojedince.
Danas je ZVNE važan kotač energetske tranzicije u Hrvatskoj i s njega potječu brojni stručnjaci, znanstvenici, menadžeri i čelnici vodećih domaćih energetskih tvrtki, instituta, državnih i javnih tijela i ustanova. Potvrda uske suradnje s gospodarstvom je, kako je to napomenuo predstojnik ZVNE-a, prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, čak 380 ugovora koji su s 60-ak tvrtki sklopljeno u posljednjih nekoliko godina. Stoga i ne čudi da je ZVNE prvi na FER-u po broju znanstvenih publikacija u najutjecajnijim svjetskim časopisima.
Velika obljetnica bila je i prigoda za predstaviti ZVNE, njegove laboratorije, istraživanja koja se u njima provode i neke od projekata koji se upravo odvijaju. Kao najzanimljive pri tome vrijedi izdvojiti demostracijsku sunčanu elektranu na krovovima zgrada FER-a snage 750 kW s pripadajućim baterijskim sustavom za pohranu energije snage 92 kW, živi laboratorij za upravljanje i optimiranje potrošnjom kućanskih uređaja i opreme DRLab, projekt za praćenje grmljavina kako bi se zaštitili visoki energetski objekti kao što su vjetroagregati i dalekovodi, javno dostupna internetska aplikacija za optimiranje rada samoopskrbne sunčane elektrane za kućanstva itd.
