Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima, koji prati Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, uvedena je obveza da se noćna vanjska rasvjeta i osvijetljeni paneli na nekoliko sati noću treba smanjiti ili ugasiti. 

Par sati sumraka


Takozvani svjetlostaj u trajanju od barem tri sata noću neće nastupiti ubrzo, jer ga gradovi i općine tek trebaju definirati, a za to treba izaći još jedan pravilnik koji slijedi Zakon. Poznato je da noć traje od zalaska sunca do zore, a odstupanje u svjetlostaju može biti maksimalno do jednog sata u odnosu na sredinu noći. Hrvatska je po troškovima za javnu rasvjetu daleko isred puno bogatijih zemalja, a svjetlosno onečišćenje je veće od onog u puno većem Hong Kongu. 

U ruralnim i urbanim područjima i tamo gdje su noćne aktivnosti ograničene tijekom svjetlostaja većinu rasvjete treba ugasiti ili smanjiti sukladno opadanju razine aktivnosti. Intenzitet dekorativne rasvjete za vrijeme svjetlostaja treba se smanjiti za najmanje 50% početnog intenziteta ili ugasiti, kao i velika rasvjetna tijela (plakati npr.), a krajobrazna rasvjeta se mora ugasiti, kao i rasvjeta na sportskim površinama, dok oglasne ploče veće od 20 m2 trebaju ostati ugašene. 

Prigovori

Hrvatski astronomski savez i Udruga za zaštitu noćnog neba Naše nebo u otvorenom pismu resornom ministru su prigovorili jer je u prvoj verziji pravilnika izbačeno da svjetlostaj počinje u 23 sata pa će se svesti tek na par sati iza ponoći, što smatraju pogodovanjem lobiju rasvjetne industrije. 

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da se svjetlostaj generalno odnosi na razdoblje noći od ponoći do 3 sata, ovisno o godišnjem dobu, piše Večernjak. U anketi koju je napravio RTL građani su podržali svjetlostaj.