Prema procjenama Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN), u Sredozemnom moru završi oko 229 tisuća tona plastike godišnje, što je više od 500 brodskih kontejnera dnevno. 

Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se riješio problem lošeg gospodarenja otpadom, količine plastičnog otpada koji završi u moru će se udvostručiti do 2040. godine. 

U izvješću Mare Plasticum: The Mediterranean se ističe kako mikroplastika čini 94 posto plastičnog morskog otpada.

 

Poluzatvoreno more 

"Onečišćenje plastičnim otpadom može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti. Drugim riječima, morske životinje mogu se zaplesti ili progutati plastični otpad i potom uginuti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad u okoliš oslobađa kemijske tvari koji mogu biti štetne i za ekosustave i za ljudsko zdravlje, posebice u poluzatvorenom moru poput Sredozemnog. Kao što ovo izvješće jasno pokazuje, trenutne i planirane mjere nisu dovoljne za smanjenje onečišćenja plastikom i za sprječavanje tih utjecaja", izjavila je Minna Epps, direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa. 

U izvješću se navodi kako su Egipat (oko 74 tisuća tona godišnje), Italija (34 tisuća tona) i Turska (24 tisuće tona) zemlje s najvećim stopama onečišćenja Sredozemnog mora plastičnim otpadom. 

Međutim, Crna Gora s osam kilograma te Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija s otprilike po tri kilograma imaju najvišu razinu onečićenja po stanovniku godišnje, priopćio je IUCN