HERA od danas pa sve do 16. ožujka provodi javnu raspravu o ažuriranom prijedlogu Desetgodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže HEP ODS-a 2023-2032. s detaljnom razradom za jednogodišnje i desetgodišnje razdoblje. Razvoj distributivne mreže ključan je za razvoj obnovljivih izvora energije.
Nadležnost nad distribucijskom mrežom, koja uključuje naponske razine 35 kV, 30 kV, 20 kV, 10 kV i 0,4 kV, prostorno je podijeljena među 21 distribucijskim područjem, podijeljenim u četiri grupe. Priključna snaga distribuiranih izvora koji su priključeni na distribucijsku mrežu iznosi 504 MW, potrošnja 15.609 GW, a gubici 7,2%, na najnižoj razini od 2012..
Prosječna priključna snaga priključene elektrane na ODS-ovoj mreži je 126 kW (36 kW odnosi se na sunčane elektrane). Prema Planu, razina potrošnje i vršnog opterećenja u 2021. odgovarala je onima iz 2019. Najveći udio proizvodnje na distribucijskoj mreži čini proizvodnja hidroelektrana (16 %) i ostalih tipova elektrana (25 %), uglavnom bioplinskih postrojenja te elektrana na biomasu (36 %) i vjetroelektrana (10 %). U mreži HEP ODS-a brojem najzastupljenije sunčane elektrane u godišnjoj proizvodnji distribuiranih izvora sudjeluju sa samo 9%.
Gdje se očekuje rast opterećenja na mreži
Pri kategorizaciji DP s obzirom na prognozu porasta opterećenja velikim porastom smatra se prosječni godišnji porast iznad 2%, a malim ispod 0,7%. Prema planu u periodu do 2025. očekuje se veliki porast opterećenja u sljedećim Elektrama: Zabok, Bjelovar, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Sisak, Gospić i Virovitica. Umjereni porast bilježi se u istom periodu u Zagrebu, Varaždinu, Zadru, Šibeniku i Karlovcu, a malo opterećenje očekuje se u Čakovcu i Koprivnici. U periodu 2026.-2030. veliki porast opterećenja HEP ODS očekuje samo na području Elektre Šibenik. Od 2019. zamijećen je porast broja priključenih elektrana, ali priključna snaga im nije porasla, tako da DP Šibenik ostaje neprikosnoveni lider po priključenoj snazi, iznad 100 MW.
U periodu 2023.-2032. planirana su ulaganja na razini 9,59 kn (u planu nije napravljena konverzija na EUR) odnosno 2023.-2025. prosječno 1,2 mlrd. kn godišnje, a nakon toga prosječno 868 mil. kn godišnje.
Oko 70% sredstava ići će u poboljšanje elektroenergetskih uvjeta i priključenja (0,4 kV objekti 23%, 10 i 20 kV objekti 27%, 110 kV 11%. Međutim, čini se da su planovi ulaganja već revidirani, sukladno financijskom opterećenju tvrtke. Ipak, HEP ODS se ograđuje „S obzirom na trenutačno stanje i trendove, za 2023. godinu predviđena ulaganja su u razini 500 mil. kn godišnje, a potom u razini 600 mil. kn do kraja razmatranog desetogodišnjeg razdoblja“, stoji u Planu.
Punionice električnih vozila - još nepoznanica?
Zaključno s krajem 2021. na mreži HEP ODS-a bilo je priključeno 1570 proizvođača u statusu korisnika elektrana za samoopskrbu priključne snage 9.368 kW, dakle niti 10 MW, dok je ukupna snaga 3.741 priključenih FN elektrana bila iznad 139 MW (88 MW na niskom i 50,9 MW na srednjem naponu).
HEP ODS je najavio pokretanje izrade studije o utjecaju elektrifikacije prometa na distributivnu mrežu kako bi dobili odgovor na pitanje u kojoj mjeri distribucijska mreža može podnijeti dinamiku porasta infrastrukture za električna vozila, te kakav je njezin utjecaj na planiranje razvoja mreže.
