Azerbajdžan trenutno preko Transjadranskog plinovoda (TAP) opskrbljuje Europu s više od osam milijardi prostornih metara plina godišnje. Do kraja ove godine plan je da opskrba preko TAP-a poraste na 11 milijardi m3. "Proširit ćemo kapacitet na 20 milijardi kubičnih metara do 2027. godine", potvrdila je von der Leyen, dodajući da će iduće godine uvoz azerbajdžanskog plina porasti na 12 milijardi kubičnih metara, čime će se kompenzirati rezovi u opskrbi ruskim plinom i značajno doprinose sigurnosti opskrbe Europe.
Novi sporazum također ima za cilj pridonijeti klimatskoj neutralnosti i suradnji na području obnovljivih izvora energije.
Aliyev je naglasio kako su "pitanja energetske sigurnosti danas važnija nego ikad prije".
Neortodoksni plinski partneri
Južni plinski koridor kojim se azerbajdžanski plin transportira u EU u funkciji je od 2020. godine.
Plin iz Azerbajdžana u Europu stiže preko Kaspisjkog mora i Turske, tzv. Transanatolskim plinovodom, koji je povezan s Transjadranskim plinovodom kojim se plin preko Grčke dovodi do Italije.
Dio je to napora EU da sklopi ugovore za opskrbu koji ne ovise o Rusiji. EU od Rusije kupuje 155 mlrd m3 plina godišnje a u nekoliko godina želi posve napustiti te poslovne veze, što je veliki izazov, neki kažu i nemoguć. EU se sada okreće neortodoksnim partnerima u potrazi za plinom i računa na povećanu opskrbu LNG-om od SAD-a, Egipta, Norveške, Izraela i Katara. Italija je nedavno potpisala sporazume o opskrbi s Alžirom, Angolom i Kongom.
Međunaroda agencija za energiju (IEA) je upozorila da svijetu ne treba novih plinskih kapaciteta, zbog globalnog zagrijavanja, no EU naglašava da je plin bolja alternativa ugljenu, a LNG infrastruktura će se moći koristiti za vodik jednoga dana. Struka naglašava da se zaboravlja da je najjeftinije i najbrže raditi na smanjenju ovisnosti i energetskoj učinkovitosti.
