Uvoz sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije u Europsku uniju u ožujku je iznosio 1,4 milijuna tona, što je za 90 posto manje u usporedbi s prosjecima za taj mjesec koji su dosezali 15,2 milijuna tona od 2019. do 2022. godine.
Rusija je bila značajan izvor nafte za EU, ali je njezina invazija na Ukrajinu potaknula Europsku komisiju da izda šesti paket sankcija (lipanj 2022.) koji je uključivao embargo na uvoz ruske nafte. Zabrana uvoza sirove nafte morskim putem pak stupila je na snagu 5. prosinca 2022., dok je zabrana uvoza naftnih derivata stupila na snagu 5. veljače 2023. godine.
EU je počeo preusmjeravati svoj uvoz iz drugih izvora prije nego što je embargo stupio na snagu, potom ubrzavši ta nastojanja kako bi ispunio rokove embarga.
Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, uvoz sirove nafte smanjio se s 12,4 milijuna tona u siječnju 2022. (prije početka ruske agresije na Ukrajinu) na 3,7 milijuna tona u prosincu prošle godine (pad za 70 posto), kada je embargo stupio na snagu. Uvoz sirove nafte nastavio je padati iznosivši 1,17 milijuna tona u ožujku 2023., što je smanjenje za 91 posto.
U međuvremenu, uvoz naftnih derivata smanjio se s 3,3 milijuna tona u siječnju 2022. na 0,7 milijuna tona u veljači ove godine (pad za 80 posto), kada je bio drugi rok embarga, te se nastavio smanjivati, dosegnuvši svega 0,3 milijuna tona u ožujku (smanjenje za čak 92 posto).
Ispod najnižih razina
Ukupni uvoz ruske nafte nije potpuno prekinut zbog određenih iznimaka navedenih u zabranama, koje dopuštaju ograničeni uvoz pod posebnim uvjetima, javlja Eurostat.
Ruski agresorski rat na Ukrajinu izazvao je previranja u naftnom gospodarstvu, potaknuvši dva hitna izdanja dionica u ožujku i travnju 2022. s ciljem stabilizacije tržišta. Njima je koordinirala Međunarodna agencija za energiju (IEA), a poduprla ih je EU. Nekoliko članica EU-a sudjelovalo je u zajedničkim akcijama, koristeći dio svojih viškova rezervi za hitne slučajeve, dok su se druge pak spustile ispod najnižih razina koje se zahtijevaju prema članku 3. Direktive 2009/119/EZ.
Komisija je 2022. procijenila stanje na domaćem i međunarodnom tržištu i savjetovala članicama EU-a da do 31. ožujka 2023. ponovno napune svoje naftne rezerve za hitne slučajeve na najniže potrebne razine.
Deset članica u srpnju 2022. bilo je ispod svojih najniže propisanih nacionalnih razina, a to su Bugarska, Češka, Irska, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Austrija i Rumunjska. Međutim, do ožujka 2023. samo su Bugarska, Češka, Irska, Latvija i Litva ostale ispod svojih zahtjeva, a tri članice su blizu pune obnove svojih naftnih rezervi.
Hrvatska je, valja naglasiti, u ožujku nadoknadila pad tih zaliha te je sada iznad svojih propisanih najnižih razina.
