Globalnu potražnju za energijom 2022. dominantno zadovoljavala fosilna goriva

Autor: N. D. Objavljeno: 26.06.2023. 🕜 14:18 Lokacija: London (Velika Britanija)
  • Spremnici za naftu i naftne derivate u rafinerijskom postrojenju (izvornik: tamapapat / Shutterstock, 2011.)

• spremnici, nafta, naftni derivati, rafinerije
    Izvor: tamapapat / Shutterstock

Globalna potražnja za energijom lani je porasla za 1% a obnovljivci su i dalje zanemarivi

Globalna potražnja za energijom porasla je za 1% prošle godine, a rekordni rast obnovljivih izvora energije nije učinio ništa da promijeni dominaciju fosilnih goriva, koja još uvijek čine 82% opskrbe, navodi se u ponedjeljak u izvješću Industrijskog statističkog pregleda World Energy report u izdanju britanskog Energy Institutea. 

Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je pomoglo porastu cijena plina i ugljena na rekordne razine u Europi i Aziji.

Tvrdoglavo vodstvo prerađevina od nafte, plina i ugljena u pokrivanju većine potražnje za energijom učvrstilo se 2022. unatoč rekordnom povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije na ukupnih 266 GW, uz Sunce kao vodeći i vjetar kao sekundarni OIE, navodi se u izvješću.

"Unatoč daljnjem snažnom rastu vjetra i sunca u energetskom sektoru, ukupne globalne emisije stakleničkih plinova povezane s energijom ponovno su porasle. Još uvijek idemo u smjeru suprotnom od onoga koji zahtijeva Pariški sporazum", rekla je predsjednica britanskog globalnog industrijskog tijela Energy Institute, Juliet Davenport.

Godišnje izvješće, mjerilo za industriju, prvi je put objavio Energy Institute zajedno s konzultantskim kućama KPMG i Kearny nakon što su ga preuzeli od BP-a (BP.L), koji je autor izvješća od 1950-ih.

Izvor: Alexander Avdeev / Shutterstock

 

Evo nekih naglasaka iz izvješća za 2022.:

 

POTROŠNJA ENERGIJE

 

  •   Globalna potražnja za primarnom energijom porasla je oko 1%, usporavajući u odnosu na prošlogodišnjih 5,5%, ali je potražnja još uvijek bila oko 3% iznad razine prije koronavirusa u 2019..
  •   Potrošnja energije rasla je posvuda osim u Europi, uključujući istočnu Europu.
  •   Obnovljivi izvori energije, isključujući hidroenergiju, činili su 7,5% globalne potrošnje energije, oko 1% više nego prethodne godine.
  •   Udio fosilnih goriva u globalnoj potrošnji energije ostao je na 82%.
  •   Proizvodnja električne energije porasla je za 2,3%, što je usporavanje u odnosu na prethodnu godinu. Energija vjetra i sunca porasla je na rekordnih 12% u proizvodnji električne energije, ponovno nadmašivši nuklearnu, koja je pala za 4,4% i zadovoljila 84% rasta neto potražnje za električnom energijom.
  •   Udio ugljena u proizvodnji električne energije ostao je dominantan s oko 35,4%.

 

NAFTA

 

  •  Potrošnja nafte porasla je za 2,9 milijuna barela dnevno (bpd) na 97,3 milijuna bpd, uz usporavanje rasta u usporedbi s prethodnom godinom.
  •  U usporedbi s razinama prije Covida u 2019., potrošnja nafte bila je manja za 0,7%.
  •  Većina rasta potražnje za naftom proizašla je iz oživljenog apetita za avio gorivom i proizvodima povezanim s dizelom.
  •  Proizvodnja nafte porasla je za 3,8 milijuna bpd, a najveći udio dolazi iz članica OPEC-a i Sjedinjenih Država. Nigerija je zabilježila najveći pad.
  •  Kapacitet prerade nafte porastao je za 534 000 bpd, uglavnom u zemljama koje nisu članice OECD-a.

 

Izvor: Shutterstock

 

PRIRODNI PLIN

 

  •  Usred rekordnih cijena u Europi i Aziji, globalna potražnja za plinom pala je za 3%, ali je i dalje činila 24% potrošnje primarne energije, malo ispod prethodne godine.
  •  Proizvodnja plina bila je stabilna u odnosu na prethodnu 2021.
  •  Proizvodnja ukapljenog prirodnog plina (LNG) porasla je 5% na 542 milijarde kubičnih metara (bcm), sličnom brzinom kao i prethodne godine, a najveći rast dolazi iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije.
  •   Europa je odgovorna za velik dio rasta potražnje za LNG-om, povećavši svoj uvoz za 57%, dok su zemlje u azijsko-pacifičkoj regiji te Južnoj i Srednjoj Americi smanjile kupnju.
  •   Japan je zamijenio Kinu kao najveći svjetski uvoznik LNG-a.

 

UGLJEN

 

  •  Cijene ugljena dosegle su rekordne razine, porasle su 145% u Europi i 45% u Japanu.
  •  Potrošnja ugljena porasla je za 0,6%, što je najveća razina od 2014., potaknuta uglavnom kineskom i indijskom potražnjom, dok je potrošnja u Sjevernoj Americi i Europi pala.
  •  Proizvodnja ugljena bila je 7% veća nego prethodne godine, a Kina, Indija i Indonezija najviše su zaslužne za rast.

 

OBNOVLJIVI IZVORI

 

  •  Rast obnovljive energije, isključujući hidroenergiju, lagano je usporio na 14%, ali solarni kapaciteti i kapaciteti vjetra i dalje pokazuju rekordan porast od 266 GW, pri čemu sunčeva energija zauzima lavovski udio.
  •  Kina je svjetski lider po novoinstaliranim obnovljivcima.

 

EMISIJE

 

  •  Globalne emisije povezane s energijom, uključujući industrijske procese i spaljivanje na baklji, porasle su za 0,8% dosegnuvši novu najveću razinu od 39,3 milijarde tona ekvivalenta CO2.

     

RIJETKI MINERALI

     

  • Cijene litij karbonata skočile su 335%. Cijene kobalta porasle su 24%.
  •  Proizvodnja litija i kobalta porasla je za 21%.

TAGOVI