Porez na ekstraprofit od struje retroaktivno i iz manjih elektrana!

Autor: N. Domazet Objavljeno: 06.06.2023. 🕜 12:57 Lokacija: Zagreb
  • Dio sunčane elektrane (izvornik: pornvit_v / Shutterstock, 2011.)

• sunčane elektrane, fotonaponski sustavi, fotonaponski moduli, Sunčeva energija
    Izvor: pornvit_v / Shutterstock

Retroaktivni porez MINGOR želi uvesti i proizvođačima s postrojenjima iznad 100 kW - stres uz minimalnu korist državi

Na javnom savjetovanju od jučer se nalazi novi prijedlog Uredbe o zakonu o intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, kojim je retroaktivno bio uveden porez na ekstraprofit od prodaje električne energije po cijeni većoj od 180 eura/MWh od prosinca 2022. do kraja lipnja. Javna rasprava će trajati samo do 13. lipnja, a novim propisom će biti financijski pogođeni i oni proizvođači i trgovci električnom energijom koji to do sada nisu bili i to retroaktivno!

Propis bi trebao stupiti na snagu po hitnom postupku a vrijedit će od 1. prosinca 2022. do kraja lipnja ove godine. Naime, ta uredba prvi se put našla u primjeni ove godine, a cilj joj je bio osigurati da se novac od „ekstraprofita“ prelije u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje sunčanih elektrana.

Do sada su obveznici poreza bili proizvođači s dozvolom za proizvodnju, oni koji nemaju ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om te trgovci i preprodavači struje neovisno o tome imaju li bilateralne ugovore ili trguju na veleprodajnom tržištu te za to imaju pripadajuće dozvole.  

 
Loše za male elektrane

 

Prema dokumentu koji je sada u javnoj raspravi obveznici plaćanja viška prihoda postaju i proizvođači koji imaju zbroj priključnih snaga u smjeru predaje u mrežu veći od 100 kW te posrednici koji prodaju ili preprodaju njihovu struju. Obveznici bi trebali postati i kupci s vlastitom proizvodnjom za dio energije koji je razlika između preuzete i predane energije u mrežu na mjernim mjestima sa zbrojem priključnih snaga u smjeru predaje el. energije u mrežu većom od 500 kW. Također, obveznici retroaktivnog poreza trebali bi postati i oni subjekti sa zbojem priključnih snaga za predaju u mrežu većim od 100 kW a koji nemaju dozvolu a obvezni su je ishoditi prema ZOTEE-u!

Obveznici plaćanja viška tržišnih prihoda nisu subjekti za burzovno tržište, energetski subjekti i povezana društva kojima su prihodi ograničeni (čitaj HEP), kupci s vlastitom proizvodnjom na mjernim mjestima sa zbrojem priključnih snaga predaje u mrežu većim od 500 kW i predanom energijom u mrežu manjom od preuzete u periodu primjene ovog zakona. Oni koji ne prijave višak svojih prihoda bit će financijski sankcionirani kaznama od 2.654 do 66.361 eura.

Tu se postavlja opravdano pitanje administriranja takvog poreza, koje je prilično kompleksno, a provodi ga HERA. Pošto su cijene električne energije u međuvremenu pale, a ugovori koje proizvođači imaju najčešće su vezani za burzu - pitanje je hoće li od ove Uredbe uopće biti financijske koristi, uz nevjerojatan posao i stres koji ona donosi. Također, porezna presija se uvodi retroaktivno, što je također problematično i moglo bi dovesti u probleme manje proizvođače, uostalom sve one koji su zarađeni novac već potrošili.  

 

FZOEU - kamo ide novac?!

 

Cilj uredbe je da se prihodima od ekstraprofita preko FZOEU sufinancira ugradnja sunčanih elektrana za građane do 50%.

Izvor: B.L.

Fondu smo početkom travnja uputili upit koliko je novca prikupljeno s osnove tog poreza i kako će on biti raspoređen, no do danas nismo na to pitanje dobili odgovor. Ministar Davor Filipović jesenas je najavljivao da će Fond s te osnove uprihoditi i pola milijarde kuna (što je današnjih cca. 66 milijuna eura), no to se očito neće dogoditi. U međuvremenu je Vlada u svibnju odobrila rebalans proračuna Fonda u kojem stoji da se s te osnove očekuju prihodi na razini 10,7 mil. eura.

Za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u proračunu Fond planirano je ove godine 13,7 mil. eura (nekadašnjih 98 mil. kn), kao što je bilo u ranije usvojenom planu Fonda i za što je bio jesenas raspisan natječaj. Značajne izmjene tj. rast sredstava vidljiv je na stavci suzbijanja energetskog siromaštva gdje će iznos u odnosu na prvobitni plan biti povećan za 33%, na 79,6 mil. eura, što će služiti za subvencioniranje cijene plina kućanstavima i potrošačima do 10 GWh, prema odluci Vlade iz ožujka.

Dakle, sudeći prema rebalansiranom financijskom planu fonda umjesto u solare, novac bi trebao biti utrošen u subvencioniranje plina. Ako do toga dođe, bit će to je protivno važećoj i novoj Uredbi koja je sada na javnom savjetovanju gdje u čl. 4. stavak 5. stoji da višak prihoda služi isključivo za ugradnju fotonapona u obiteljskim i višestambenim kućama.

Uzgred, Fond je jesenas raspisao natječaj za sufinanciranje OIE u obiteljskim kućama s 98 mil. kuna, a rezultati još nisu objavljeni. Navodno bi trebali biti objavljeni ovaj mjesec.

 

 

TAGOVI