Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i njihovoj primjeni, Austrija se može smatrati jednom od vodećih zemalja u svijetu, koja bi mnogim drugim zemljama mogla biti primjer. To najbolje pokazuju brojne hidroelektrane u visokim Alpama, ali i na rijekama kao što su Dunav, Mura i Drava, a tu je i sve više više elektrana na biomasu, a i razvijena industrija hidroenergetske i opreme za energetsko iskorištavanje biomase. No, unatoč tome, udio fosilnih goriva kao što su plin i nafta u pokrivanju energetskih potreba (i) u Austriji je i dalje vrlo velik: 59%, što je više od svjetskog prosjeka od 55%.
S druge strane, udio ugljena u pokrivanju austrijskih potreba za energijom neprestano se smanjuje i prošle je godine iznosio 8% (za usporedbu: u svijetu je i dalje prilično velik i iznosi 27%). No, biomasa je u Austriji je treći izvor energije po udjelu i zajedno s ostalim obnovljivim izvorima ima udio (20%), a zatim slijedi hidroenergija (10%), dok na vjetroelektrane otpada 3%.
Ipak, čini se da će austrijski cilj o proizvodnji 100% električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine biti ostvaren, no u području proizvodnje toplinske energije (gdje prevladava plin) i u prometu (gdje prevladavaju naftna i naftni derivati) trebat će još mnogo toga učiniti. Zbog svega toga bi se dosdašnji napori na ostvarivanju klimatske neutralnosti trebali udvostručiti pa i utrostručiti, ako se do 2040. godine želi ostvariti 100% klimatski neutralna zemlja, upozorava austrijski dnevnik 'Kurier'.
