Najkasnije do kraja mjeseca Parlament FBiH bi trebao usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Ishod je to sastanka američke delegacije koju je predvodio BiH odlazeći američki veleposlanik Michael Murphy i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju, s predstavnicima klubova stranaka u BiH Zastupničkom domu parlamenta. Poziv nije bio upućen HDZ-u.
Južna interkonekcija naziv je za projekt novog plinovoda koji bi iz smjera Dugopolja u Hrvatskoj prolazio kroz Hercegovinu do središnje Bosne i tako eliminirao sadašnju potpunu ovisnost BiH o plinu iz Rusije. Zakon je prošao niži dom još 2021., ali ne i viši, od kada traju prijepori u kojima Hrvatska želi zaštititi svoje interese. Sudionici sastanka su rekli da su "dobili vrlo jasne upute i projekcije" o važnosti donošenja zakona.
Sastanku s američkim diplomatima nisu prisustvovali predstavnici HDZ-a BiH, koji inzistiraju da sjedište potpuno nove tvrtke bude u Mostaru, a ne u Sarajevu. Izvjesno, u proceduru u BiH parlementu bi trebao prijedlog koji ne predviđa osnivanje nove tvrtke za distribuciju plina, onako kako to već dugo želi HDZ BiH, pišu BiH mediji. Drugi pak kažu da je to bio poziv na jedinstvo opozicije, jer Hrvati neće odustati od svojih stavova.
Naime, da demistificiramo: cijeli plinski sektor u BiH je pod kontrolom Srba, koji kontroliraju uvoz plina u BiH preko Srbije, te muslimanske komponente, koji upravlja BH Gas-om, za kojeg kažu da "nema ni jednog zaposlenog Hrvata". Hrvati logično žele imati utjecaj koji danas uopće nemaju. Južna plinska interkonekcija je od stratešog interesa za Hrvate u BiH, to je uostalom i najrazvijeniji dio zemlje a i plin bi stizao iz pravca LNG terminala na Krku, na koji uglavnom dolazi američki plin.
Bez podrške HDZ-a BiH
Sjednica Zastupničkog doma će, pišu BiH mediji, biti redovna, procedura po svemu sudeći hitna. Istina, bit će potrebna i podrška stranaka Trojke, ali sudeći po ishodu sastanka, drže da ne bi trebala biti upitna, kao ni podrška opozicije, koja već sada nudi 46 ruku. Iz najveće hrvatske stranke, koja je i dio vladajuće koalicije na entitetskoj i državnoj razini, suzdržano su komentirali činjenicu da ih je američka diplomacija isključila iz konzultacija organiziranih u srijedu.
"Vjerojatno su stavovi HDZ-a već unaprijed poznati američkom veleposlanstvu tako da možda razgovaraju s onim strankama od kojih žele saznati njihove stavove", kazala je u utorak potpredsjednica HDZ BiH Darjana Filipović. Predsjednik HDZ-a BiH i ministar financija Dragan Čović inzistira da se uspostavi nova tvrtka Južna plinska interkonekcija sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala plinovodom kojim bi se BiH povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom.
Čović je upozoren s više strana, od pisma državnog tajnika Antonyja Blinkena, veleposlanika SAD-a u BiH Michaela Murphyja do pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Jamesa O’Briena. Poruke su svaki put bile jasne – BH Gas mora biti nositelj projekta. Premijer Plenković nedavno je pak primio predsjednika Uprave izraelske MT Abraham Grupe, na temu daljnjeg poslovanja Aluminija Mostar, nakon kojeg je Plenković rekao da snažno podržava plinski projekt koji bi "snažno podržao poslovanje Aluminija".
Američki pritisci na HDZ
Čović je upozorio kako ne želi da "netko iz Sarajeva zavrne plin u Posušju". Međutim, Murphy se žestoko protivi Čovićevoj ideji te inzistira da posao obavlja plinski operater sa sjedištem u Sarajevu BH Gas. Murphy je Čovića optužio da svojim inzistiranjem na novoj kompaniji podržava interese Rusije.
Predsjednik Hrvatskog sabor Gordan Jandroković je prošli tjedan na upit o kritikama američke administracije stao snažno u obranu Čovića i interesa bosanskohercegovačkih Hrvata. "Ne možemo pregaziti ono što je interes Hrvata koji žive u tom dijelu Bosne i Hercegovine", poručio je Jandroković. Dodao je kako su legitimni zahtjevi bosanskohercegovačkih Hrvata. "Mislim da se stvari ne mogu rješavati 'preko koljena'. Treba uvažavati interese sve tri strane, posebice interese hrvatskog naroda jer preko njihovog teritorija i u Republici Hrvatskoj i u BiH prolazi ta Južna interkonekcija", istaknuo je prvi čovjek Hrvatskog sabora. Izrazio je uvjerenje da se u razgovorima s američkom administracijom može doći do rješenja kako bi svi u "tom projektu bili zadovoljni"
Zanimljivo je da se na jučerašnji sastanak očitovala i Rusija koja znakovito poručuje da treba zapamtiti ovaj dan. Navode kako je ''događaj bolno podsjetio na scenu kada Joe Biden, tada još u svojstvu potpredsjednika, zasjedao je u Kijevu na čelu stola te je učio ukrajinsko rukovodstvo kako treba živjeti'', a "zna se kako je to završilo". Povezali su američki pritisak s postupanjima u Afganistanu, te da ovo vodi političkoj destabilizaciji države i gaženju Daytonskog sporazuma koji je dugo osiguravao mirnu koegzistenciju tri naroda. Sada se, kažu uvodi "fitilj" potencijalnog novog rata, raspolaganje državnom imovinom.
