Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) potpisao je ugovore za provedbu 46 projekata kojima će se sufinancirati aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Riječ je o investicijama vrijednima više od 15 milijuna eura, za koje je Fond jedinicama regionalne i lokalne samouprave osigurao 11 milijuna eura bespovratnih sredstava.
"Cilj je ulagati u urbanu, zelenu infrastrukturu koja će pomoći u ublažavanju i prilagodbi sve izraženijim klimatskim promjenama, ali i građanima omogućiti kvalitetniji život u takvim uvjetima. Veliki interes gradova i općina nam je pokazao da postoji značajna potreba za ovakvim programima te ćemo ih nastaviti sufinancirati i u narednom razdoblju", istaknuo je direktor Fonda Luka Balen.
Međunarodna podatkovna platforma
Većina odobrenih projekata odnosi se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja. Prema planu, u sklopu tih projekata bit će posađeno oko 33 tisuće sadnica drveća.
Ovakve inicijative predviđene su i europskim Zelenim planom odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. godine predviđa sadnju najmanje tri milijarde dodatnih stabala diljem Europske unije. Hrvatska se također obvezala dati svoj doprinos sadnjom oko milijun dodatnih stabala godišnje.
Kako bi pridonijele ostvarenju tog plana, jedinice regionalne i lokalne samouprave koje su dobile sredstva Fonda moraju registrirati i kartirati svako zasađeno stablo u međunarodnu podatkovnu platformu Europske agencije za okoliš MapMyTree, izvijestio je FZOEU.
Najbolji motivator
U FZOEU-u podsjećaju kako su u okviru Fondovog javnog poziva, objavljenog u drugoj polovini prošle godine, bila dostupna sredstva za razvoj zelene infrastrukture, što je obuhvaćalo i ulaganja u očuvanje i obnovu staništa, ali i formiranje novih zelenih površina, uključujući drvorede, urbane šume i šetnice te sigurne točke za slučaj ekstremnih meteoroloških uvjeta (primjerice, skloništa od toplinskih valova).
K tomu, oko 400 tisuća eura bilo je dostupno i za projekte ozelenjivanja nadstrešnica koje pružaju zaštitu od sunca na stajalištima javnog gradskog prijevoza putnika, izgradnju javnih slavina sa zdravstveno ispravnom pitkom vodom, projekte urbanih vrtova, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza s ciljem povećanja površina pod krošnjama u urbanim i periurbanim područjima, ali i za projekte informiranja javnosti i edukacije o klimatskim promjenama.
Brojni pozitivni učinci provedbe ovakvih projekata, bit će najbolji motivator i za ostale lokalne jedinice, koje će priliku za sufinanciranje dobiti i u nadolazećim godinama. Povećanjem zelenih gradskih površina pridonosi se okolišnim ciljevima, no ono što je najvažnije - zdravlju i unapređenju kvalitete života građana u urbanim sredinama.
