EU je na putu da prva u svijetu regulira umjetnu inteligenciju opće namjene (tzv. General Purpose AI) i sustave bazirane na tim modelima, kontroverznu tehnologiju koja izaziva društvenu zabrinutost radi svoje potencijalne moći.
Na sjednici dva ključna odbora Europskog parlamenta, Odbora za unutarnje tržište zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) podržan je dogovor s državama članicama o Aktu o umjetnoj inteligenciji.
Tim zakonodavstvom će se nastojati uspostaviti balans između društvenih prijetnji i poticanja razvoja umjetne inteligencije. Glasanje u Europskom parlamentu očekuje se u travnju.
Zakon o umjetnoj inteligenciji ima za cilj postaviti zaštitne mjere za tehnologiju koja se koristi u nekoliko industrija, od bankarstva i automobilske industrije do elektroničkih proizvoda i zrakoplovnih prijevoznika, kao i za sigurnosne i policijske svrhe. Zakon bi trebao postaviti kodirane prakse za upravljanje umjetnom inteligencijom opće namjene.
U isto vrijeme, cilj mu je potaknuti inovacije i uspostaviti Europu kao lidera u području umjetne inteligencije, za poboljšanje proizvodnih modela ili javne uprave.
Globalni benčmark
Na zakon se općenito gleda kao na globalno mjerilo za vlade koje se nadaju iskoristiti potencijalne prednosti umjetne inteligencije, a istodobno se štite od rizika koji variraju od dezinformacija i gubitka radnih mjesta do kršenja autorskih prava, oko čega je sve više zabrinutosti u društvu. Donošenje Zakona, koji je predložila Europska komisija 2021., odgođeno je zbog podjela oko regulacije jezičnih modela koji uklanjaju podatke na internetu i upotrebe AI od strane policije i obavještajnih službi.
Pravila će također regulirati temeljne modele ili generativne umjetne inteligencije poput one koju je izgradio OpenAI koji podržava Microsoft, a to su sustavi umjetne inteligencije obučeni na velikim skupovima podataka, sa sposobnošću učenja iz novih podataka za obavljanje različitih zadataka.
Traži se transparentnost
Zakon zahtijeva da temeljni modeli i sustavi umjetne inteligencije opće namjene budu u skladu s obvezama transparentnosti prije nego što se stave na tržište. To uključuje izradu tehničke dokumentacije, usklađivanje sa zakonom EU o autorskim pravima i širenje detaljnih sažetaka o sadržaju koji se koristi za obuku.
Velike tehnološke tvrtke oprezna su u pogledu zahtjeva i njihovog potencijalnog učinka na inovativnost. Prema zakonu, tehnološke tvrtke koje posluju u EU morat će otkriti podatke koji se koriste za obuku AI sustava i provođenje testiranja proizvoda, posebno onih koji se koriste u visokorizičnim aplikacijama kao što su samovozeća vozila i zdravstvena njega.
Zakon zabranjuje neselektivno micanje slika s interneta ili sigurnosnih snimaka radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje lica, ali uključuje iznimke za korištenje prepoznavanja lica u "stvarnom vremenu" od strane tijela za provođenje zakona za istraživanje terorizma i teških kaznenih djela.
