Čelnici Europske unije složili su se oko plana sankcioniranja izvoza više od dvije trećine ruske nafte u zemlje bloka. Zabrana će utjecati samo na naftu koja stiže morem, ali ne i naftu iz cjevovoda, nakon protivljenja Mađarske. Obećanja Poljske i Njemačke da će prestati uvoziti naftu kopnenim putem do kraja ove godine povećat će pokrivenost zabrane na 90% ruskog uvoza nafte u EU do kraja godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će opseg zabrane biti širi, jer su Njemačka i Poljska dobrovoljno ukinule svoj uvoz do kraja ove godine. "Ostalo je oko 10-11% koje pokriva naftovod Družba", rekla je Von der Leyen, misleći na ruski naftovod koji opskrbljuje naftu Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. 

Europsko vijeće će ponovno razmotriti ovo izuzeće "što je prije moguće", dodala je. U očekivanju dogovora cijena nafte snažno su porasle zadnjih dana: nafta tipa Brent je trenutno na 124 USD, dok je nafta tipa WTI na 119 USD,, što je porast od 4,6 USD, odnosno 3,92 USD/bl. To su najviše cijene u proteklih 12 tjedana. S ugovorima za isporuke u kolovozu također se trguje po višim cijenama: nafta tipa Brent  košta 119 USD/bl, a WTI 115 USD/bl. 

Šef Europskog vijeća Charles Michel rekao je da je sporazum prekinuo "veliki izvor financiranja" za ruski ratni stroj. To je dio šestog paketa sankcija odobrenog na summitu u Bruxellesu, oko kojeg se moralo dogovoriti svih 27 država članica te se može reći da je ovo najveći udarac za Rusiju od početka rata. 

Rusija trenutno osigurava 27% uvezene nafte u EU i 40% plina. EU plaća Rusiji oko 400 milijardi eura godišnje zauzvrat, objavio je BBC. Reuters piše da nije jasno kako će zemlje koje naftu dobivaju morskim putem biti kompenzirane za više troškove u odnosu na članice koje rusku naftu dobivaju cjevovodima.

Francuski RFI je objavio da bi se Nizozemska i Danska trebale danas pridružiti Poljskoj, Finskoj i Bugarskoj koje su ostale bez ruskog plina, jer su odbile plaćati u rubljima.