As koji to nije
EDF, u kojem država već posjeduje 84%, jedno je od najvećih europskih energetskih poduzeća i nalazi se u središtu francuske nuklearne strategije, na koju se Vlada oslanja kako bi ublažila utjecaj skokovitog rasta cijena energije pogoršanog izgledima za nagli prekid proizvodnje ruske zalihe plina. Ali umjesto da bude as u vladinim rukama, postao je velika glavobolja zbog godina kašnjenja s gradnjom novih nuklearnih elektrana u Francuskoj i Britaniji, s prekoračenjem proračuna u milijardama eura.
Po trenutnim tržišnim cijenama, otkup udjela koji vlada još ne posjeduje koštao bi oko 5 milijardi eura. Borne nije precizirala hoće li se nacionalizacija provesti posebnim zakonom ili javnim natječajem za otkup manjinskih dioničara, a nije navela ni vremenski okvir. Analitičari i bankari rekli su da bi izravni odlazak na tržište radi istiskivanja manjinskih dioničara i povlačenje tvrtke s burze bio brži proces, dok postoji opasnost da bilo koji zakon bude zadržan u parlamentu.
Prodaja jeftine struje
EDF se ove godine suočio s nizom problema. Polovica zastarjelih reaktora u Francuskoj trenutačno nije u pogonu, djelomice zbog problema s korozijom, što je prisiljava na stalno smanjenje nuklearne proizvodnje u vrijeme dok Europa pokušava pronaći alternative ruskim opskrbama plinom. Tvrtka je oštećena vladinim potezima koji su je prisiljavali da prodaje električnu energiju konkurentima po sniženoj cijeni u sklopu napora da se francuski potrošači zaštite od naglog povećanja troškova života.
To je veliki pritisak na EDF-ove financije jer grupa unaprijed prodaje svoju procijenjenu nuklearnu proizvodnju prije kraja proračunske godine i mora otkupiti prodanu električnu energiju na nestabilnom tržištu s cijenama na povijesno visokim cijenama. EDF kaže da će gubici proizvodnje smanjiti njenu temeljnu dobit ove godine za 18,5 milijardi eura, a diskontirana prodaja električne energije koštat će je daljnjih 10,2 milijarde eura. Predviđa se da će njezin dug ove godine porasti za 40% na više od 61 milijardu eura. U međuvremenu, planirani nuklearni reaktori nove generacije zahtijevaju ulaganja veća od 50 milijardi eura, piše Reuters.
