JANAF bi mogao ići u novi veliki investicijski ciklus

Autor: N. D. Objavljeno: 15.03.2023. 🕜 14:53 Lokacija: Zagreb
  • Pogled na spremnike u JANAF-ovom Terminalu Omišalj (izvornik: JANAF, 2023.)

• JANAF, spremnici, zalihe nafte i derivata
    Izvor: JANAF

Janaf je ubrizgavanjem polimera povećao kapacitete transporta nafte do 25% i može osigurati diverzifikaciju od ruske nafte

JANAF je postao nezaobilazna tvrtka u Jugoistočnoj Europi kada je riječ o sigurnosti dobave nafte i naftnih derivata, a kao odgovor na energetsku krizu moguće je da će se upustiti i u novi veliki investicijski ciklus. Najavio je to Vladislav Veselica na 6. međunarodnoj energetsko-naftnoj konferenciji koja se organizaciji te tvrtke danas održala u Zagrebu.

Europska unija mogla bi trebati još pola milijuna kubika skladišnih kapaciteta i moguće je da će biti raspoložena i uložiti u to, no ranije je za jedan spremnik od 20.000 kubika trebalo godinu dana da se izgradi, a sad je pitanje koliko bi to trajalo i koliko bi koštalo, upozorio je Veselica. Iz pravca Hrvatske mogu se opskrbljivati Češka, Mađarska i Slovačka, koje još uvijek djelomično dobivaju rusku naftu putem naftovoda Družba. 

Janaf ima instalirani transportni kapacitet na razini 24 mil. tona, 2,1 mil. tona skladišnih kapaciteta za sirovu naftu i 243.000 kubika za naftne derivate. Svi skladišni kapaciteti rasprodani su do kraja desetljeća. Tvrtka je omogućila partnerima ulaz nafte različitih parametara, a trenutno slobodnih 11 mil. tona slobodnih transportnih kapaciteta može se povećati do 25% ubrizgavanjem polimera koji smanjuju trenje pa bi se moglo govoriti i do 15 mil. t godišnjeg transportnog kapaciteta za potrebe MOL-a, NIS-a, Slovnafta...

Janaf očekuje rast transporta i skladištenja i spremni su se upustiti u investicije ako za to bude tržišnog interesa, reako je Veselica. Uz to, tvrtka budućnost vidi u transformaciji u energetsku kompaniju kroz ulaganja u vjetroelektrane, sunčane elektrane i geotermalnu energiju. 

Vrlo izazovne geopolitičke i tržišne prilike

Odmak od ruske nafte i odnedavno, ruskog dizela, od kraja prošle godine drugačije je promiješao geopolitičke karte i natjerao je kompanije da rade na diverzifikacije dobavnih pravaca i nabave sirovina. Međutim, veliki izazov predstavlja rast tankerskih vozarina koje su upeterostručene, a sirovina stiže iz SAD-a, Turske, Indije, Afrike, kao i gotovi proizvodi od prerađene ruske nafte. Kako je rekao Eugene Lindell iz analitičke kuće FGE, moguća je i pojava kazahstanske nafte u naftovodu Družba. Talijanski naftovod TAL, kojim se opskrbljuje polovina južne Europe, 2025. trebao bi biti spreman za uvoz pet milijuna tona nafte, odnosno za prestanak opskrbe naftovodom Družba, rekao je Alessio Lilli iz TAL-a. 

Izvor: Roger Asbury / Shutterstock

Visoke cijene nafte, plinskog ulja i transporta odrazit će se negativno na rafinerijske marže i cijene krajnjih proizvoda. INA trenutno uglavnom prerađuje niskosumpornu laku naftu, rečeno je na konferenciji, a dio dizela se uvozi. Modernizacija riječke rafinerije dobro napreduje, rekao je Dragan Letica iz INA-e. Rafinerija je na 72% ukupne gotovosti, odnosno 53% izgrađenosti. Kapacitet će se povećati s 3,5 mil. t. na 4,5. mil. t, a postotak bijelih proizvoda porast će za 13%. Letica je rekao da se dovršetak modernizacije rafinerije očekuje iduće godine. INA izrađuje projektnu dokumentaciju za novu luku u Bakarskom zaljevu, kako bi se omogućio pristan tankera veće nosivosti. Češki ORLEN Unipetrol, koji ima dvije rafinerije, orijentiran je na naftu iz naftovoda Družba, dok u drugoj rafineriji koristi naftu iz naftovoda TAL. 

Szabolcs Pal Szabo iz MOL-a naglasio je da cijeli kontinent plaća veliku cijenu rusko-ukrajinskog rata koja je veća nego prije, a situacija s opskrbom naftom i derivatima napetija je nego prije i takva bi mogla i ostati. Ta tvrtka očekuje veću cjenovnu volatilnost, jer uostalom, „ukrajinski lonac nije jedini koji trenutno vrije“. Mađarska kompanija svoju diverzifikaciju dobave planira ne samo putem Janafa već možda i iz istočnog pravca, među ostalim, naftovodom Odessa-Brody, za koji je rečeno da su mu potrebne investicije te da trenutno nema uvoza iz tog pravca. 


Plin u Europi sedam je puta skuplji nego u SAD-u


Analitičar Lindell istaknuo je da su cijene plina u SAD-u trenutno sedam puta niže nego u EU-u tako da se može govoriti o „dobrovoljnom sankcioniranju“. Europa je prisiljena uvoziti 1,5 mil. tona dizela dnevno, a u svakoj toni prijevoz čini visokih 6 USD, što će se preliti u cijene. Marže ruskih rafinerija su usprkos sankcijama i dalje dobre, država je osigurala porezne olakšice rafinerijama. Kina, Indija i Rusija prerađuju rusku naftu koja nije nestala s tržišta usprkos sankcijama G7, a prerađena nafta se šalje na tržišta koja su uvela sankcije. 

Tomislav Gelo s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naveo je očekivanja da će cijene plina u roku godinu dana u EU-u biti na razini 50-60 EUR/MWh, a u roku pt godina raspon bi mogao biti 40 do 50 EUR/MWh, što će ovisiti o nizu faktora od kojih je ključan taj da se ne očekuje recesija.

Cijene električne energije u godini dana mogle bi se kretati između 150 i 200 EUR/MWh, ovisno o hidrologiji i 'price capu', a u petogodišnjem razdoblju moguća je cijena na razini do 150 EUR/MWh. Rast potražnje za električnom energijom u desetljeću u EU-u, mogao bi biti od 16 do 30%. Najveći dobitnici energetske krize su pet zapadnh naftaških kompanija i Saudi Aramco, a svi oni zajedno imali su lani rekordnih 360 milijardi USD dobiti. 

TAGOVI