Naime, članice IEA koje uključuju i SAD i Japan dogovorile su otpuštanje 60 mil. barela iz svojih rezervi, što je ekivalent jednodnevne globalne potrošnje, da smire tržište nakon što je cijena nafte premašila 100 USD. No ta vijest je još više uvećala strah tržišta da će opskrba naftom biti nedostatna da popuni rastuće poteškoće u opskrbi. Trfgovci izbjegavaju trgovati ruskom naftom zbog sankcija, zbog čega cijena bliskoistočnoj nafti i drugim izvorima raste. Kartel OPEC+, koji se redovno sastaje danas, nije pokazao namjeru da poveća svoju proizvodnju iznad 400.000 bl/dnevno najavljenih za travanj, usprkos pritisku SAD-a i drugih zemalja.
Backwardation i cijene plina
Analitičari to obećanje kartela nazivaju papirnatim, jer kartel trenutno proizvodi oko 800.000 bl/dnevno ispod objavljenih ciljanih količina, dodatno pritiščući tržište. Tržište nafte trenutno se nalazi u tzv. "backwardation-u", tržišnoj poziciji u kojoj su trenutni ugovori skuplji od onih za kasniju isporuku, što ukazuje na strah da ubrzo neće biti moguće doći do tereta, u periodu u kojem se globalna potražnja uglavnom oporavila od pandemije, a proizvodnja nije držala tempo, piše Reuters.
Cijene fjučersa prirodnog plina za isporuku u svibnju na nizozemskoj burzi TTF na razini su 135 EUR/MWh, što je rast od 13%, dok se za drugi kvartal drže na visokih 136 EUR/MWh. U unutardnevnom trgovanju cijene plina je na 120 EUR/MWh. Bazna cijena električne energije na hrvatskoj burzi CROPEX za isporuku dan unaprijed je 278 EUR/MWh, dok je vršna na 290 EUR/MWh.
