Za početak, trebamo usporediti neke zemljopisne i gospodarske pokazatelje Hrvatske i Nizozemske. Po površini, Hrvatska je nešto veća, za oko četvrtinu, a Sunčevo zračenje na površinu pod optimalnim kutem u Hrvatskoj je 1,4 puta veće nego u Nizozemskoj. S druge strane, Nizozemska ima 4,7 puta više stanovnika od Hrvatske, bruto domaći proizvod po stanovniku joj je triput veći, konačna potrošnja energije veća je 5,75 puta, a proizvodnja električne energije 6,72 puta veća. Moglo bi se reći da su energetski pokazatelji za Nizozemsku otprilike pet puta veći u odnosu na Hrvatsku.
Kada se radi o proizvodnji električne energije, u obje se zemlje električna energija proizvodi vjetroelektranama, sunčanim i elektranama na biomasu i bioplin te u termoelektranama i kogeneracijama na plin i ugljen. Istodobno, Hrvatska nema nuklearnu elektranu, a Nizozemska nema nijednu hidroelektranu.
Europski klimatski i energetski ciljevi
Još 2008. godine Europska unija postavila je za 2020. cilj smanjivanja emisija za 20% u odnosu na 1990. Potom je 2019. godine postavljen cilj da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent, a 2020. je za 2030. predviđeno smanjivanje emisija za 55%. Konačno, u srpnju ove godine za 2040. postavljen je cilj smanjivanja emisija za 90%.
Europski energetski ciljevi za 2030. godinu su smanjenje potrošnje energije za 11,7% i udio obnovljivih izvora u pokrivanju potreba za energijom od 42,5%. Ti su ciljevi za 2040. godinu još oštriji: da bi se emisije smanjile za 90%, potrebno je potrošnju fosilnih goriva smanjiti za 80%. Od preostalih 20%, 60% bi trebalo otpasti na potrošnju nafte i derivata u prometu i 40% za plin za industriju, elektroenergetiku i zgradarstvo gdje još nije ostvarena dekarbonizacija. Ako sve to bude ostvareno, a čini se da hoće, za 15 godina može se očekivati da u planiranoj 'kvoti' plina neće biti dovoljno onoga za pokrivanje potreba za grijanje, tj. za rad plinskih bojlera.
S tim su ciljevima usuglašene nizozemska energetska i ekološka politika, ali i prakse. Tako je 2023. godine udio obnovljivih izvora u pokrivanju potreba za energijom bio na oko 17%, dok su ciljevi za 2030. smanjenje potrošnje energije za 11,7% i ostvarenje udjela obnovljivih izvora od 39%. Do 2035. godine bi pak nizozemski elektroenergetski sustav trebao biti ugljično neutralan. Nizozemska to može ostvariti izgradnjom sunčanih elektrana i vjetroelektrana, postojećom nuklearnom elektranom i povećanjem primjene sustava za pohranu energije u baterijama i u obliku vodika (jer nema mogućnosti za gradnju ni akumulacijskih ni reverzibilnih hidroelektrana). Poboljšanje elektroenergetske mreže je ključno.
Sunčeva energija u Nizozemskoj
Ugraditi sunčanu elektranu u Nizozemskoj vrlo je jednostavno (i za Hrvatsku gotovo nezamislivo!). Dakle, do 50 fotonaponskih modula može se nabaviti i ugraditi bez potrebe za ikakvom administracijom pa je za kupnju, ugradnju, priključivanje i dostavu obavijesti operatoru distribucijskog sustava dovoljan jedan dan! Jedino ograničenje je snaga sustava, što ovisi o ugovorenoj snazi električnog priključka kućanstva. Kao i u Hrvatskoj, na solarnu opremu ne plaća se porez na dodanu vrijednost i od prvoga dana 2027. godine nema više 'net meteringa'. Ipak, taj je mehanizam u Nizozemskoj godinama bio na snazi i tamošnji operator je svim kućanstvima besplatno ugrađivao dvosmjerna brojila električne energije.
No, da nije ni u Nizozemskoj baš sve u politici savršeno, najbolji je dokaz to da su se u proteklih par godina stalno mijenjale energetske smjernice, u skladu s promjenama u vladi. Spomenuti 'net metering' čas je ukidan postupno, a čas odjednom (pa ga od 2027. godine više neće biti), plinski bojleri se čas zabranjuju pa ponovno dopuštaju, dok se dizalice topline čas obilato podupiru, a čas manje. Naravno, sve to dovodi do nepovjerenja u nove izvore, a ponekad i do odustajanja od projekata.
Bez obzira na sve to, samo u 2023. godini novoinstalirana vršna snaga sunčanih elektrana u Nizozemskoj iznosila je 4,8 GW, čime se ukupna snaga do kraja ove godine, unatoč problemima s nekonzistentnom energetskom politikom, popela na 29,7 GW (od čega 12 GW otpada na elektrane na krovovima kuća i zgrada!). Kada bi se to ekstrapoliralo na Hrvatsku, onda bi u skladu s odnosom 1 : 5, snaga hrvatskih sunčanih elektrana već trebala biti oko 6 GW!
Sunčane elektrane u Nizozemskoj su posvuda: ima ih čak 38% kućanstava i zahvaljujući tome razvilo se cijelo tržište i stvorena nova radna mjesta. Tako se u Nizozemskoj ugradnjom solarne opreme bavi 2748 instalatera (tvrtki i obrtnika). U Hrvatskoj je u svibnju bilo 600 certificiranih instalatera, što znači da tu vrijedi omjer 1 : 5. Ipak, zbog ranije spomenutih promjena u politici, u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine broj instalatera u Nizozemskoj manji je za golemih 17%!
Iz sunčanih elektrana u Nizozemskoj pokriva se 18% potrošnje električne energije i ona je po vršnoj snazi takvih postrojenja s 1643 W po stanovniku na prvom mjestu u EU-u, dok je Hrvatska na 25. mjestu s 360 W po stanovniku. Iza Hrvatske su samo Slovačka i Finska.
Dizalice topline i baterijski spremnici energije
Ubrzan porast primjene Sunčeve energije za posljedicu je imao sve češća zagušenja u elektroenergetskoj mreži. Međutim, kako je svaka kriza zapravo i prilika, to je u Nizozemskoj otvorilo mogućnosti za ubrzan razvoj primjene dizalica topline (koje su u suštini potrošači električne energije) i baterijskih spremnika energije (za upravljanje viškovima u proizvodnji). Tako je samo 2023. godine ugrađeno 179 000 novih dizalica topline za grijanje sustava s vodom umjesto plinskih bojlera i danas se njihov ukupni broj kreće oko 915 000 (uz omjer 1 : 5, u Hrvatskoj bi ih bilo 180 000, no stvaran broj nemoguće je točno odrediti). Njihov ukupni instalirani toplinski učin veći je od 8 GW i procjenjuje se da se čak 1/4 nizozemskih kućanstava grije ili hladi dizalicama topline, uključujući klima-uređaje.
Istodobno se posljednjih godina zbog sve više električne energije iz sunčanih elektrana sve više Nizozemaca okrenulo vožnji električnih vozila. Tako bi ih do kraja ove godine trebalo biti prodano 245 000, a očekuje se i ugradnja 215 000 novih punjača takvih vozila, najvećim dijelom kućnih.
Solarni 'boom' pratila je i primjena baterijskih spremnika. S njihovom širom primjenom u kućanstvima krenulo se 2021. godine i do danas ih je ugrađeno gotovo 160 000 s ukupnim kapacitetom 3000 MW h (da Hrvatska u tome slijedi Nizozemsku, sada bi kod nas bilo čak 30 000 baterijskih sustava za pohranu energije, a stvaran je broj gotovo zanemariv!).
I za kraj, par natuknica za razmišljanje
Statistike i brojčani pokazatelji su jedno, a stvarne preporuke o tome što i kako dalje nešto sasvim drugo. U svakom slučaju, na osnovi nizozemskih iskustava moglo bi se za daljnji razvoj primjene Sunčeve energije, dizalica topline, baterijskih spremnika energije, ali i elektromobilnosti razmisliti o šest postavki kako slijedi.
1. Male sunčane elektrane su ključ dekarbonizacije u sektoru kućanstva. Stoga treba razmisliti o tome trebaju li i dalje poticaji i potpore za ugradnju sunčanih elektrana ili bi bilo bolje ta sredstva usmjeriti u ugradnju dvosmjernih brojila u sva kućanstva.
2. 'Net metering', bez obzira na to što se sada posvuda ukida, omogućava bržu izgradnju i kraći povrat ulaganja u sunčane elektrane, ali i u dizalice topline u kućanstvima (jer one rade upravo na energiju iz tih elektrana).
3. Dizalice topline omogućavaju grijanje i hlađenje koristeći električnu energiju proizvedenu u vlastitoj sunčanoj elektrani na krovu. Uz to, takva je kombinacija (dizalica topline i sunčana elektrana) odlično rješenje za dekarbonizaciju grijanja i hlađenja.
4. Električna vozila se mogu puniti 'besplatno' iz vlastite sunčane elektrane.
5. Sada, kada više nema 'net meteringa', baterijski spremnici energije u kućanstvima postaju nužni. Pri tome treba napomenuti da zbog nedostatka hidroelektrana Nizozemska jednostavno mora imati velike kapacitete za baterijsku pohranu energije, dok se u Hrvatskoj za svaki kW h proizveden iz sunčane elektrane ne treba koristiti pohranjena energija iz akumulacijskih hidroelektrana.
6. Nestabilna energetska politika je štetna za sve: proizvođače opreme iz EU-a, uvoznike, veletrgovce, instalatere, investitore i krajne korisnike!
Komentar je zapravo sažetak izlaganja pod naslovom 'Utjecaj visokog udjela fotonapona na razvoj tržišta dizalica topline i baterija' održanog 30. listopada u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Svi spomenuti statistički podaci potječu iz izvješća o primjeni sunčanih elektrana, baterijskih spreminka i dizalica topline koje priprema Dutch New Energy Research, dio nizozemske tvrtke Sustainable Solutions. Sva izvješća javno su dostupna na stranici: www.dutchnewenergy.nl.
