Rail Baltica - projekt koji će revolucionirati putovanje željeznicom

Autor: N. D. Objavljeno: 24.08.2023. 🕜 12:56 Lokacija: Vilnius (Litva)
  • Željeznica (izvornik: Thanos Pal from Stock, 2023.)

• željeznice, vlakovi
    Izvor: Thanos Pal from Stock

Baltičke države će se s brzom željeznicom povezati s ostatkom Europe, a postoje planovi i za željeznicu do Sjevernog mora

Baltičke zemlje ubrzano grade brzu željeznicu koja će ih povezati s Poljskom i integrirati u željezničku mrežu EU, za koju je baltički željeznički koridor jedan od najvažnijih europskih prometnih projekata. Rail Baltica opisuje se kao najveći infrastrukturni projekt u baltičkim državama u posljednjih stotinu godina, jer će povezati baltičke prijestolnice Tallinn, Rigu i Vilnius novom dvokolosiječnom željezničkom prugom velikih brzina i brzim vlakovima s trasom ukupne dužine 870 kilometara.

Estonija, Latvija i Litva velikim projektom žele uspostaviti modernu, učinkovitu i pouzdanu željezničku vezu kojom će se još tješnje povezati sa zemljama Europske unije prema zapadu. Očekuje se da će nova željeznica povećati mobilnost u regiji, ojačati gospodarsku konkurentnost i potaknuti gospodarski razvoj.

Planirana maksimalna brzina putničkih vlakova bit će do 249 km/h, dok će teretni vlakovi moći voziti brzinom od 120 km/h i s vlakovnim kompozicijama duljine do 1050 metara.

Umjesto dosadašnjih sedam sati putovanja između estonske i litavske prijestolnice, novom će se željeznicom ovo vrijeme gotovo prepoloviti te će se brzim vlakom tu udaljenost moći prijeći za samo tri sata i 38 minuta. Vrijeme putovanja vlakom bit će usporedivo s putovanjem zrakoplovom ako se uključi vrijeme potrebno za dolazak do i od zračne luke.

Željeznica će imati sedam međunarodnih putničkih kolodvora, dopunjenih međuregionalnim putničkim kolodvorima i neće imati križanja u razini s cestama. Za prijevoz robe koristit će se tri teretna terminala, po jedan u svakoj zemlji – Muuga u Estoniji, Salaspils u Latviji i Kaunas u Litvi. Trasa pruge ide od Tallinna do Parnua u Estoniji, a odatle do latvijske prijestolnice Rige, gdje će biti povezana s tamošnjom međunarodnom zračnom lukom nekoliko kilometara dugim ogrankom brze željeznice nad zemljom prema zapadu.

 

Izvor: Milan Zmatlo

 

Rastući troškovi EU financiranog projekta

 

Na kraćim udaljenostima između triju baltičkih država, željeznička veza velikih brzina imat će prednost nad automobilima i autobusima. Predviđeni troškovi izgradnje brze pruge stalno rastu: od očekivanih 3,6 milijardi eura u 2011. do posljednje službene procjene iz 2017. na 5,8 milijardi eura, od čega će 85% ili 4,6 milijardi eura pridonijeti Europske unije kroz mehanizam CEF (Connecting Europe Facility).

No, Europski revizorski sud upozorio je 2020. da će projekt premašiti najavljeni proračun i da će njegovi troškovi iznositi čak sedam milijardi eura, a bit će probijen i rok za završetak. Planirano otvaranje željezničke veze tako je već odgođeno s prvotno najavljene 2026. na 2030., kada bi trebala biti u punom pogonu, dok bi pruge na nekim dionicama mogle krenuti dvije godine ranije.

Prema procjenama studije isplativosti, projekt će donijeti 16,2 milijarde eura socioekonomske koristi i dodatne dvije milijarde eura višestrukog učinka na BDP.  Značajan se očekuje i doprinos otvaranju novih radnih mjesta, jer se samo izgradnjom željezničke infrastrukture očekuje 13.000 novih radnih mjesta te dodatnih 24.000 neizravno povezanih radnih mjesta.

 

 

 
Finski koridor s najdužim podmorskim željezničkim tunelom

 

Finska je također dio projekta i poveznice između Helsinkija i 80 kilometara udaljenog Tallinna s podmorskim željezničkim tunelom u Finskom zaljevu, no budući da je ta dionica iznimno zahtjevan građevinski i financijski izazov, najmanje desetljeće i više polovica finskih i estonskih glavnih gradova i dalje će biti povezana morem samo trajektnim linijama. Najduži podmorski željeznički tunel na svijetu mjerio bi 103 kilometra i smanjio bi vrijeme putovanja sa sadašnjih sat i pol, koliko traje trajektna linija između glavnog grada Estonije i Finske, na samo pola sata. Finska bi tako željezničkim koridorom izašla na Arktički ocean, tj Sjeverno more, koje se smatra sve bitnijim trgovačkim pravcem. 

Sama izgradnja tunela, koja bi prema različitim procjenama trebala stajati između 16 i 20 milijardi eura, zajedno s pripadajućom infrastrukturom, mogla bi prema optimističnom scenariju započeti 2025. godine, a završiti za 15 godina, što znači da podmorski putnički i teretni promet neće biti moguć barem do 2040., piše RTV Slovenije.

 

TAGOVI