Zakupci terminala su INA, HEP, MET Croatia Energy Trade, MVM CEenergy Croatia i PPD, a do 2027. zakupljeno je 85% kapaciteta. Tvrtke zakupci planiraju i odlučuju hoće li doći do fizičkog dolaska brodova a od početka rada terminala svi najavljeni dolasci su i ostvareni. Kakvi su planovi za ovu godinu nije poznato.
Na Hinin upit koliko je uplinjenog plina ostalo u Hrvatskoj u tvrtki LNG Hrvatska zaključuju da je 95% uvezenog plina potrošeno u zemlji. To znači da je bilo vrlo malo fizičkog tranzita preko granice, odnosno da su tvrtke korisnice terminala učestalo radile swapove - transakcije zamjene plina u smislu zamjena točaka primitka plina (umjesto ulaska kupljenog plina iz Mađarske i Slovenije, ulazna točka je terminal) ili zamjena korisnika (plin kao roba mijenja vlasnika prije isporuke).
Prema definiciji swap za plin znači bilo koju swap transakciju u kojoj se promjenjiva ili fiksna cijena temelji na cijeni plina ili bilo kojem povezanom indeksu za cijenu plina. Kod manjka fizičkog tranzita plina preko granice dolazi do izostanka zarade operatora transportnog sustava Plinacra na prekograničnom tranzitu.
