Emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije, prema procjenama, dosegnule su 897 milijuna tona ekvivalenta CO2 (CO2-eq) u četvrtom tromjesečju 2023., što je smanjenje za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem u 2022. godini (935 milijuna tona ekvivalenta CO2). Istovremeno, bruto domaći proizvod (BDP) EU-a ostao je stabilan bilježeći tek blagi rast za 0,2 posto.
Gospodarske djelatnosti odgovorne za najveća smanjenja u odnosu na treće tromjesečje 2022. su opskrba električnom energijom i plinom (pad za 23,7 posto). Zatim, slijede kućanstva, koja su ostvarila smanjenje emisija za 6,5 posto, i proizvodnja (pad za 4,9 posto).
Prema procjenama, u četvrtom tromjesečju lani emisije stakleničkih plinova smanjile su se u 22 zemlje EU-a u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. godine. Najveća smanjenja stakleničkih plinova procjenjuju se za Estoniju (smanjenje za 23 posto), Bugarsku (za 17 posto) i Finsku (za devet posto).
Veće emisije i BDP
Od 22 članice EU-a za koje se procjenjuje da su smanjile emisije, njih 10 bilježi i pad BDP-a. To su Estonija, Finska, Švedska, Njemačka, Austrija, Irska, Latvija, Litva, Nizozemska i Luksemburg.
Mađarska je zadržala BDP na istoj razini, uz smanjenje emisija, javlja statistički ured EU-a Eurostat.
Prema procjenama, ostalih 11 zemalja EU-a - Bugarska, Belgija, Češka, Danska, Italija, Španjolska, Francuska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Hrvatska – uspjelo je smanjiti emisije uz rast BDP-a.
Osim toga, procjenjuje se, Malta je povećala emisije za 7,7 posto, Slovenija za 5,6 posto, Cipar za 2,3 posto, Slovačka za 1,7 posto i Grčka za 0,3 posto. Među njima, rast BDP-a zabilježen je na Malti (za 4,3 posto), u Sloveniji (za 2,2 posto), na Cipru (za 2,1 posto) te u Slovačkoj (za 2,2 posto) i Grčkoj (za 1,1 posto).
