Niti Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun ne radi kako treba

Autor: N.D. Objavljeno: 21.05.2019. 🕜 09:57 Lokacija: Zagreb

Rupa bez dna - MBO postrojenje ne radi dobro, radnici rade s maskama

Nakon CGO Marišćine u Rijeci, za koju je poznato u kakvim je ogromnim ekološkim problemima, slično je i u drugom Centru za gospodarenje otpadom - CGO Kaštijun u Puli. Svaki dan na površinu isplivavaju novi nedostaci s kojima se susreće ova skupa istarska tvornica otpada, ili možda bolje rečeno, rupa bez dna, objavio je Glas Istre. Najveći problemi, čini se, potresaju samu jezgru centra, takozvano MBO postrojenje, u kojem je po originalnom projektu zamišljen rad bez ljudske posade. No, neki krucijalni dijelovi u pogonu nisu napravljeni kako treba. 

Tehnički nedostaci u MBO postrojenju


Samo postrojenje ima niz tehničkih nedostataka, pa iako prvotno nisu ni trebali biti unutra, radnici danas u pogonu rade s zaštitnim maskama i bore se oblacima prašine. Fond za zaštitu okoliša ima ugovor s izvođačem radova, grčkim Helectorom. "Prije samog preuzimanja postrojenja napravili smo listu nedostataka i tražili smo da se to riješi. Tada je bilo više od 400 nedostataka koje smo prezentirali Fondu, a među njima je bilo i dijelova postrojenja koji nisu bili napravljeni. Zbog toga zaposlenici u tom dijelu rade s maskama te svaki dan moramo čistiti velike količine prašine", kaže direktor ŽGCO-a Kaštijun Darko Višnjić. U centar koji sada gomila balirane količine goriva od otpada, koje već "kipe" van jer nema prostora, uloženo je 35 mil. eura (77% EU sredstva), a trebat će uložiti još. 

Država ne brine za gorivo iz otpada

Naglasio je da je država ta koja je trebala osigurati modele zbrinjavanja goriva iz otpada, a ne da se centri i lokalna zajednica sami snalaze i plaćaju zbrinjavanje. Podsjetio je da je gradnju MBO modela na kojem kojima počiva Centar također definiran na nacionalnoj razini, no država pak nije učinila ništa da se paralelno stvore uvjeti za zbrinjavanje tog otpada. Da bi se pogon doveo u red, potrebno je uložiti dodatnih 16,1 milijun kuna, a o tome je još u veljači 2018. godine sklopljen ugovor između Istarske županije, Grada Pule, Kaštijuna i Fonda za zaštitu okoliša. 

Dakle, sada je izvjesno da javnost nakon punih godinu dana saznaje za očite velike greške tijekom izvođenja radova za koje treba izdvojiti ni više ni manje nego 16 milijuna kuna. Teško je više pratiti sve te silne iznose koji su ulupani u novi Centar koji će 1. srpnja proslaviti godišnjicu rada. Trideset, četrdeset milijuna eura, kao da više nije ni bitno, a sve to u gradnju i skupu tehnologiju koja proizvodi gorivo iz otpada koji nitko neće, jer nema dovoljnu kalorijsku vrijednost. 

TAGOVI