U nedjelju je službeno završio treći krug UN-ovih pregovora o globalnom sporazumu za okončanje onečišćenja plastikom. Godišnje se proizvede oko 400 milijuna tona plastičnog otpada, manje od 10% se reciklira, 14 mil. tona završi u oceanima, a velik dio u okolišu i ne može se razgraditi, te na koncu u prehrambenom lancu svih živih bića pa tako i ljudi.
Iako je velika većina zemalja podržala globalna, pravno obvezujuća pravila za upravljanje plastikom u njezinom cijelom životnom ciklusu - od proizvodnje pa sve do odlaganja, mali broj država koje imaju najznačajnije petrokemijske interese blokirao je konkretne akcije. Europska unija bila je među zemljama koje su se založile za ograničavanje proizvodnje plastike.
Industrija plastike i proizvođači nafte, jer glavna sirovina za proizvodnju plastike je nafta, uključujući Rusiju i Sudijsku Arabiju, založila se da se promovira reciklaža i ponovna uporaba. Neke vlade (predstavnici EU-a, Kanada, Kenija...) i ekološki aktivisti naglašavali su da treba demotivirati proizvodnju plastike. Vlade su u Nairobiju dale više od 500 prijedloga za rješavanje problema.
Za sad niti nacrt sporazuma
Zbog poteza proizvođača nafte i petrokemijskog kompleksa nije u Nairobiju napravljen niti formalni nacrt sporazuma niti će biti formalnog rada prije sljedeće runde pregovora, što odlaže rasprave o važnim mjerama za okončanje trenutne krize zagađenja plastikom do travnja sljedeće godine. Unatoč tome, progresivne i ambiciozne zemlje spremne na ovaj sporazum imaju sad neko vrijeme za razvijanje pravila.
Unatoč opstrukcijama, više od 100 zemalja podržava globalne zabrane i postepeno ukidanje najštetnije plastike, a 140 zemalja želi uspostaviti globalna obvezujuća pravila, čime se suprotstavljaju nekim zemljama koje se zalažu za sporazum zasnovan isključivo na dobrovoljnim akcijama. Ipak, industrija, koja se zalaže za ponovnu uporabu, smatra da su na stolu neke dobre ideje.
Pregovarači su u ovoj rundi pregovora po prvi put radili na nacrtu teksta sporazuma, pri čemu su iznijeli brojne konstruktivne opcije za jačanje predloženih globalnih pravila u cijelom životnom ciklusu plastike - od vađenja nafte i plina preko proizvodnje plastike, do dizajna za ponovnu uporabu i popravak te sigurno odlaganje.
Bethanie Carney Almroth, ekotoksikologinja sa Sveučilišta Göteborg u Švedskoj, koja je sudjelovala u razgovorima, rekla je da se svijet suočava s velikim izazovom. "Plastika je povezana s klimatskim promjenama, gubitkom bioraznolikosti i drugim velikim prijetnjama i krizama s kojima se kao ljudska populacija suočavamo na planetu", rekla je za Reuters.
WWF-ov apel
Budući da su preostala još samo dva kruga pregovora za postizanje dogovora o globalnom sporazumu za okončanje onečišćenja plastikom prije kraja 2024. godine, WWF poziva zemlje da maksimalno iskoriste vrijeme koje prethodi pregovorima u Ottawi kako bi mobilizirale političku podršku i pripremile tehničku osnovu potrebnu za uspostavljanje prekretnice u pregovorima. Razgovori u Nairobiju su donijeli konkretne prijedloge na stol i identificirali područja neslaganja. U Ottawi zemlje moraju započeti stvarne pregovore i složiti se oko odredbi sporazuma uz potporu većine.
WWF je nedavno objavio izvještaj kojim upozorava da je stvarna cijena plastike za okoliš, zdravlje i gospodarstvo čak 10 puta veća za zemlje s niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po glavi stanovnika od zemalja s visokim prihodima.
„UN-ova skupština za okoliš je zadužila pregovarače za razvijanje sporazuma koji bi okončao zagađenje plastikom. Svakom minutom odlaganja pridodajemo toksičnom nasljeđu koje ćemo ostaviti budućim generacijama. Pregovarači se moraju voditi hitnošću krize zagađenosti plastikom u kojoj se nalaze oni van konferencijskih sala, a ne onime što su najmanje ambiciozne zemlje spremne prihvatiti. Sastanak u Ottawi može biti ta prekretnica”, rekla je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
