Tim aktom predviđa se davanje koncesije za komunalnu uslugu spaljivanja komunalnog otpada na period od 30 godina. Slovenija poštuje hijerarhiju gospodarenja otpadom u smislu prevencije nastanka, ponovne upotrebe, odvajanja, recikliranja, energetske oporabe i odlaganja onoga što preostane. Prema postupanju s otpadom susjedna je država znatno naprednija od Hrvatske, koja je praktički tek na početku stvaranja gospodarstva temeljenog na postupanju s otpadom.
U Sloveniji radi samo jedna energana na nereciklabilni otpad, Toplarna Celje, koja termički oporabi 30.000 tona otpada godišnje, a izgrađena je zahvaljujući 70% potpore iz EU sredstava. Zahvaljujući njezinom radu količina otpada na lokalnom odlagalištu smanjila se za 65%, a toplina se koristi za daljinsko grijanje u Celju, dok višak električne energije ide u mrežu.
Zahvaljujući toj energani riješen je i višak otpadnog mulja iz lokalnog pročistača. Za gradnju energane zainteresirani su Ljubljana, Maribor i Kočevje, a uredbom broj energana nije ogranićen. Ministarstvo za zaštitu okoliša je objavilo da će država sufinancirati gradnju energana a primjenjivat će se samo najbolje dostupne tehnologije.
