Europska komisija predstavila je danas svoj plan REPower EU vrijedan 300 milijardi eura o tome kako se EU može odviknuti od ruskih fosilnih goriva "znatno prije 2030. godine". Plan je posljedica krvave invazije Rusije na Ukrajinu, koja je naglasila političke i ekonomske rizike oslanjanja na rusku naftu i plin. Odgovor ima za cilj odmah potražiti alternativne izvore fosilnih goriva, a istovremeno potaknuti zelenu energiju i smanjiti korištenje energije — potonji je cilj da se unese u dugoročnu ambiciju bloka da postane klimatski neutralan do 2050. 

Plan je paket dokumenata koji podrazumijeva pravne akte, preporuke, smjernice i strategije, koji preciziraju komunikaciju objavljenu u ožujku. Temelji se na četiri stupa: štednji energije, zamjeni ruskog plina drugim fosilnim gorivima, poticanju zelene energije i financiranju nove infrastrukture poput cjevovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin. 

Više zelenoga, manje crnoga

Komisija želi podići cilj zelenim tehnologijama proizvedene energije u energetskom miksu EU-a na 45 posto do 2030. s trenutačnog cilja od 40 posto. Planira to učiniti tako što će, na primjer, pojednostaviti procese izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije – jedan od glavnih izazova s ​​kojima se industrija suočava – i uvesti zakonsku obvezu ugradnje solarnih panela na sve nove stambene zgrade do 2029. godine. 

Bruxelles je zaključio da blok može zamijeniti 60 mlrd. m3 ruskog plina, jer prošle godine je uvezao 155 milijardi kubnih metara. To će se postići kupnjom LNG-a od drugih dobavljača poput SAD-a, Egipta, Izraela i zemalja Zaljeva, proizvodnjom više biometana - napravljenog od životinjskog gnoja, usjeva i otpada - i duljeg rada elektrana na ugljen i nuklearnih elektrana. Do 2030. godine cilj je 35 milijardi m3 biometana i 20 milijuna tona vodika na tržištu koje će koristiti i EU. 

U sklopu plana Komisija je danas uputila poziv za prekograničnu energetsku infrastrukturu preko CEF-a s buđetom od 800 mil. eura. To se odnosi na projekte na 5. listi projekata od zajedničkog interesa. U interesu Hrvatske na toj listi su interkonekcijski plinovodi Lučko-Zabok- Rogatec, ojačanje interkonekcije Rogatec i kompresorske stanice Kidričevo u Sloveniji. Ojačanje kapaciteta LNG terminala na Krku se za sada ne spominje, već bi ga Hrvatska trebala kandidirati. 

Novac iz Instrumenta za oporavak i otpornost

Komisija također želi povećati obvezujući cilj bloka za uštedu energije do 2030. godine na 13% s 9 posto i smanjiti potražnju za naftom i plinom za 5% navodeći ljude da koriste manje energije. Novac za REPowerEU najvećim će dijelom doći iz EU-ovog Instrumenta za oporavak i otpornost, programa bloka za oporavak od pandemije. Komisija je rekla da zemlje mogu pristupiti neiskorištenim 225 milijardi eura kreditnih kredita. 

Dodatnih 20 milijardi eura bespovratnih sredstava dolazilo bi od prodaje 250 milijuna dozvola za emisije u sustavu trgovanja emisijama EU-a. Zemlje će također imati pravo prenijeti do 12,5 posto svojih sredstava kohezijske politike i 7,5 posto poljoprivrednih sredstava na projekte RePowerEU. Zemlje članice trebale bi ažurirati svoje programe oporavka kako bi dodale poglavlje o odbacivanju ruske energije. Novac će ići za sve, od povećanja energetske učinkovitosti do izgradnje prekograničnih priključaka za struju i plin i osposobljavanja radnika u zelenim tehnologijama. Brzi prelazak s ruskih energenata mogao bi pogoditi gospodarstva bloka, pa Komisija kaže da zemlje članice mogu privremeno proširiti kontrolu cijena električne energije kako bi zaštitile potrošače i poduzeća te zajedno kupovati prirodni plin.