Vladin plan kontrole cijena energije podrazumijeva posezanje u sredstva zarađena prodajom emisijskih jedinica kroz ETS sustav na tržištu. Riječ je ušteđenim tonama ugljičnog dioksida kojima se trguje na otvorenom tržištu EU, a kupci su financijske institucije i tvrtke koje "kupuju" pravo na onečišćenje. Naime, država je u javno savjetovanje stavila izmjene Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u RH u periodu 2021.-2025. Pošto je cijena ugljičnog dioksida rapidno rasla, raste i potencijalna dobit. Početkom 2020. cijena ETS dozvola bila je na oko 25 EUR/t, a danas je oko 80-90 EUR/t. Novac iz tog Plana koristit će se, između ostalog, za kontrolu cijena energije kroz kratkotrajne potpore i druge mjere, što je u suglasju sa smjernicama Europske komisije. 

Prihodi u tom periodu projicirani su na 4,72 milijarde kuna, uz procjenu da će prosječna korigirana cijena u primarnoj dražbi iznositi 77 EUR/EUA  (EU Allowance) za ovu godinu i 60 EUR/EUA za razdoblje od 2023. do 2025. Planiranom prihodu na razini 4,48 milijardi kuna dodan je neutrošen iznos veći od 189 mil. kn koji je preostao od neutrošenog prihoda od dražbi do 2020. godine. U Planu se stoga konstatira da je na raspolaganju iznos od čak 4,67 milijardi kuna. 

Proaktivno u niskougljični razvoj

Nadalje, stoji da je Hrvatska u EU na 14. mjestu po prijavljenim štetama koje je moguće dovesti u vezu s klimatskim promjenama a samo 3% je bilo pokriveno osiguranjem, zbog toga država treba prijeći u proaktivniju ulogu i preraspodijeliti novac od prodaje emisijskih jedinica. Od 4,67 mlrd. kuna u planu stoji da će se 73% ili 3,45 mlrd. kuna utrošiti u niskougljičnu energetsku tranziciju, u neenergetski sektor, uključivo gospodarenje otpadom uložit će se više od 400 mil. kn, u prilagodbu klimatskim promjenama 710 mil. kn, te u istraživanje, razvoj i prekogranične projekte 105 mil. kn. Planom se predviđa sufinanciranje cijene energenata za one u riziku od energetskog siromaštvo, zbog rasta cijene energenata. 

U energetskom segmentu do 2025. od predviđenih 3,48 mlrd. za niskougljičnu energetsku tranziciju za obnovljivce je predviđeno 1,03 mlrd. kn  za realizaciju Nacionalnog i energetskog klimatskog plana, 676 mil. za energetsku učinkovitost, 1,4 mlrd. za energetsko siromaštvo, 300 mil. za smanjenje emisija u prometu te 46 mil. za istraživanje i razvoj.