Eurozastupnici su u utorak glasali za veću upotrebu energije iz obnovljivih izvora u skladu s europskim zelenim planom i planom REPowerEU.
Ažuriranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, o kojoj su zastupnici i Vijeće već postigli dogovor, povećava se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u s postojećih 32% na 42,5 % do 2030. Države članice trebale bi nastojati postići udio od 45 %. Direktiva je donesena u s 470 glasova za, 120 protiv i 40 suzdržanih. Vijeće treba formalno odobriti tekst kako bi Direktiva stupila na snagu.
Prema posljednjim podacima Eurostata iz lipnja ove godine, za 2021. zelena energija činila je 21,8% ukupne potrošnje, u odnosu na 22,1% u 2020. Dakle, primjetan je bio pad, no treba uzeti u obzir da je pala potrošnja energije općenito, uslijed pandemije. Hrvatska je po udjelu OIE u potrošnji bila osma u EU, s cca 31% udjela, što je bilo iznad dosadašnjeg cilja do 2030. a 14 EU članica je ispod EU prosjeka.
Najveći udio OIE je u proizvodnji električne energije (37,6%), slijedi grijanje i hlađenje s 22,9%, a udio OIE u prometu je tek 9,1%. Glavni zeleni energent u EU je biomasa, iz koje je osigurano 41% energije, a slijede vjetroelektrane s 13% i hidroelektrane s 12%. Udio proizvodnje iz sunčanih elektrana i dizalica topline bio je manje od 6%, no rastao je po stopi od 13% godišnje (2020. na 2021.)
Lakše do dozvola
Novim pravilima ubrzat će se proces izdavanja dozvola za nove elektrane za energiju iz obnovljivih izvora ili za prilagodbu postojećih elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora, koji je u djelokrugu nacionalnih vlasti, ne bi trebao trajati više od 12 mjeseci ako se radi o tzv. go-to zonama za proizvodnju iz OIE. Izvan tih područja, taj proces ne bi trebao trajati više od 24 mjeseca.
Upotrebom energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru trebale bi se smanjiti emisije stakleničkih plinova za 14,5 % do 2030. Taj se cilj želi postići većom upotrebom naprednih biogoriva i ambicioznijom kvotom za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla poput vodika.
Zastupnici su također izglasali da države članice postave okvirni cilj da barem 5 % novougrađenih kapaciteta uključuje inovativne zelene tehnologije, kao i obvezujući okvir za prekogranične energetske projekte. Zalagali su se i za strože kriterije za korištenje biomase kako bi osigurali da EU ne subvencionira neodržive prakse. Prikupljanje biomase ne bi smjelo negativno utjecati na kvalitetu zemlje i bioraznolikost, naglasili su parlamentarci.
