Pitamo se što je 2022. pokretalo ovaj sve napučeniji svijet? Lani u svijetu je proizvedeno 29 165,2 TWh električne energije, što je povećanje od 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, stoji u najnovijem, sada već 72. Statističkom pregledu svjetske energije Energy institutea.
Ugljen i dalje prednjači kada je u pitanju električna energija, predstavljajući 35,4% globalne proizvodnje električne energije 2022., a slijedi ga prirodni plin na 22,7%, dok je hidroenergija na 14,9%. Više od tri četvrtine ukupne svjetske električne energije proizvedene ugljenom troši se u samo tri zemlje. Kina je najveći korisnik ugljena, čineći 53,3% globalne potražnje za ugljenom, a slijede je Indija s 13,6% i SAD s 8,9%.
Izgaranje ugljena — za električnu energiju, kao i metalurgiju i proizvodnju cementa — najveći je svjetski pojedinačni izvor emisije ugljičnog dioksida. Unatoč tome, njegova je upotreba u proizvodnji električne energije zapravo porasla za nevjerojatnih 91,2% od 1997., godine kada je u Kyotu potpisan prvi globalni sporazum o klimi.
Obnovljivi izvori energije u porastu
Međutim, iako neobnovljivi izvori energije uživaju i "sunčaju se", dani bi im mogli biti odbrojani. Potrošnja plina u svijetu lani je pala za 3%, a udio u primarnoj energiji smanjio se za jedan posto, na 24%. Opskrba LNG-jem porasla je za pet posto na 542 mlrd. m3, s najvećim rastom potrošnje u Europi i ukapljivanja u Sjevernoj Americi. Najveći uvoznik LNG-ja nije bila Kina, već Japan. Porošnja nafte se nastavila povećavati, ali i dalje je 0,7% ispod potrošnje u pretkriznoj 2019. Kapaciteti prerade nafte blago su povećani u zemljama van OECD područja. Hrvatska potrošnja nafte procijenjena je na 69.000 barela dnevno, što je rast u godinu dana od 10,8%.
U 2022. obnovljivi izvori energije, kao što su vjetar, solarna i geotermalna energija, predstavljali su 14,4% ukupne proizvodnje električne energije s izvanrednom godišnjom stopom rasta od 14,7%, potaknutom velikim rastom u solarnoj energiji i vjetru. Nasuprot tome, neobnovljivi izvori energije uspjeli su postići samo anemičnih 0,4%. Autori Statističkog pregleda ne uključuju hidroenergiju u svoje izračune obnovljivih izvora energije, iako mnogi drugi, uključujući Međunarodnu agenciju za energiju, smatraju da je to “dobro uhodana tehnologija obnovljivih izvora energije”. S dodavanjem hidroelektrana u stupac obnovljivih izvora energije, zajedno su činile više od 29,3% ukupne električne energije proizvedene 2022., s godišnjom stopom rasta od 7,4%.
Pad nuklearne energije je privremen
Drugi zanimljivi trend u ovogodišnjem izvješću bila je nuklearna energija. Uz poremećaje u nuklearnoj elektrani Zaporižja u Ukrajini, obustava francuske nuklearne flote radi rješavanja problema korozije otkrivene u sigurnosnim sustavima četiriju reaktora dovela je do pada globalne upotrebe nuklearne energije od 4% u odnosu na prethodnu godinu.Količina električne energije proizvedene nuklearnom energijom u toj zemlji pala je 22% na 294,7 TWh u 2022. Kao rezultat toga, Francuska je od najvećeg svjetskog izvoznika električne energije postala neto uvoznik. Taj trend ove će se godine promijeniti jer je većina problema otklonjena.
Statistički pregled konstatira rast globalnih emisija ugljičnog dioksida iz sljedećih izvora (potrošnja energije, industrija, spaljivanje na baklji i metan) porasle su za 0,8%, na 39 Gt CO2 ekvivalenata, od čega su emisije iz energetike porasle za 0,9%, a spaljivanje na baklji smanjilo se za 3,8%. Kad je riječ o emisijama, u pregledu je moguće naći podatke za Hrvatsku. Prošle godine emisije iz ranije spomenutih sektora iznosile su 17,2 mil. t a u periodu 2012.-2022. zamjetan je pad od 0,8%.
Što je kritičnim mineralima za energetsku tranziciju? Proizvodnja litija i kobalta porasla je snažno, za 21%. Cijena litij karbonata porasla je za 335% na rekordnu razinu od 47.000 USD/t, dok je cijena kobalta dosegnula 64.000 USD/t, što je rast od 24%.
