Minimalna plaća u 16 EU članica ne pokriva račun za struju

Autor: N.D. Objavljeno: 08.09.2022. 🕜 09:56 Lokacija: Sofija (Bugarska)

Hrvat s minimalnom plaćom radi 37 dana godišnje za račun za struju

U 16 zemalja EU mjesečni račun za struju u srpnju premašuju mjesečnu minimalnu plaću. Valja napomenuti da se ovi podaci odnose na cijenu energije u srpnju 2022. U 16 članica EU radnici s minimalnom plaćom moraju izdvojiti protuvrijednost svoje mjesečne plaće ili više kako bi zadržali upaljeno svjetlo i grijanje u domu. U 2021. to je bio slučaj za 8 država članica, prema podacima Europske konfederacije sindikata (ETUC)

Prema računici ETUC-a najlošije plaćeni Hrvat (s mjesečnom plaćom 4.688 kn, stoji u analizi) radi 37 dana godišnje da bi platio godišnji račun za struju, jednako kao i minimalno plaćeni Austrijanac i Belgijanac, dok najlošije plaćenom Nijemcu za plaćanje računa treba 33 dana rada godišnje, a Mađaru i Francuzu 30 dana, a Slovencu 45 dana rada. U nekim zemljama je bitno gore pa nekima ni minimalna plaća nije dovoljna za plaćanje računa za struju.

Rezultati analize Europskog sindikalnog instituta, nezavisnog think tanka ETUC-a, dolaze uoči izvanrednog sastanka Vijeća za energiju EU u petak. Oko 9,5 milijuna radnih ljudi borilo se s plaćanjem računa za energiju i prije nego što je počela kriza troškova života. Do srpnja ove godine cijena plina i električne energije porasla je za 38% diljem Europe u usporedbi s prošlom godinom, a troškovi i dalje rastu. 

Slovaci, Grci, Česi...

Broj dana koje osoba koja prima minimalnu plaću mora raditi kako bi platio svoj račun za energiju dramatično se povećao u nekim zemljama: Estonija (+26 dana), Nizozemska (+20), Češka (+17), Latvija (+16). U četiri zemlje - Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj i Italiji - prosječni račun za energiju već je veći od mjesečne plaće prosječnog radnika. 

U planu od šest točaka, ETUC poziva čelnike da poduzmu odlučnu akciju kako bi zaustavili neodrživi rast cijena energije u Europi. Upućen je Ursuli von der Leyen, Charlesu Michelu i drugim europskim čelnicima i sadržavao je zahtjeve za: povećanjem plaća u skladu s povećanjem troškova života, što znači podršku kolektivnom pregovaranju; povećanje minimalnih plaća kako bi se osigurala njihova primjerenost i usmjeravanje na hitne isplate za slabo plaćene ljude koji se bore s plaćanjem računa za energiju, zajedno sa zabranom prekida iskopčanja struje; ograničenje troškova energije za ljude i porez na višak profita energetskih tvrtki; nacionalne i europske protukrizne mjere potpore za zaštitu prihoda i radnih mjesta u industriji, uslugama i javnom sektoru, uključujući mjere tipa SURE za zaštitu radnih mjesta, prihoda i financiranje socijalnih mjera za suočavanje s krizom i procesima pravedne tranzicije.

TAGOVI