Obnovljivi izvori pružaju jedinstvenu mogućnost investicija, otvaranja radnih mjesta i razvoja regija diljem Hrvatske. Hrvatska je dosta uspješna po pitanju udjela zelene energije u ukupnoj potrošnji – prošle je godine udio iznosio čak više od 32 posto. Po potrošnji električne energije, ove bismo godine mogli doseći 70 posto, što bi nas svrstalo među vodećih top pet u Europskoj uniji. No, većinom hidroelektrane stoje iza tih dobrih brojeva, dok je ostatak potencijala daleko od ostvarenog.
Upravo su različiti regionalni potencijali vjetroenergije, Sunčeve energije, vodikove energetike i geotermalne energije bili tema konferencije 'Obnovljiva energija za održivi razvoj', koja se danas održava u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac i Komorom Zagreb.
"HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije predano rade na maksimalnom iskorištavanju tog potencijala. Početkom ove godine prezentirali smo naš 'position paper' – pregled najvećih prepreka za razvoj projekata uz prijedlog rješenja. Postigli smo značajne pomake po pitanju regulative, a nastavljamo dalje s radom. Za cjelokupnu sliku razvoja projekata nužno je donijeti mrežna pravila i cijenu priključenja", poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.
Ozbiljan akcijski plan
"Malo koja djelatnost je toliko ovisna o blagovremenom i kvalitetnom planiranju kao energetika", rekao je predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović. Nakon niza godina čekanja na novu regulativu i skromnog pomaka u novoinstaliranim kapacitetima, Čović je izrazio nadu da je došlo vrijeme za ozbiljan akcijski plan za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore u narednim godinama, tj. da se utvrdi što će od stotinu projekata biti u proceduri u, primjerice, naredne tri godine.
"Paralelno i što prije nam treba i usklađeni plan razvoja proizvodnih postrojenja i elektroenergetske mreže za razdoblje 2026. - 2030. u svakom dijelu Hrvatske", rekao je.
Fotonaponska postrojenja zauzimaju mali dio u proizvodnom miksu, no od prošle godine Hrvatska bilježi dvostruko veći broj u kućanstvima.
U Sisačko-moslavačkoj županiji u pripremi su projekti i ulaganja u sunčane elektrane. Tako je u tijeku razvoj četiri sunčane elektrane na području Novske i Lipika. Značajna je i najavljena investicija za tvornicu za proizvodnju litij-ionskih baterijskih članaka za električna vozila i sustave za baterijsku pohranu energije u Sisku.
Uz vrijednost investicije iznad 300 milijuna eura, izgradnja prve faze trebala bi započeti krajem 2024., uz dovršetak do 2027. godine. U prvoj fazi planirana je snaga od oko 130 MW, a kasnije uz dodatnih 260 MW.
Pametni termalni gradovi
Tomo Galić, voditelj projekta Sunceco iz Siska, govorio je o izgradnji sunčanih elektrana na krovovima poslovnih građevina i na zemlji za vlastite potrebe i prodaji električne energije na tržištu. "Elektrane i baterijski spremnici mogu pomoći dugoročno stabilizirati cijene električne energije", rekao je.
Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina. Svi oni gradovi koji imaju dokazan geotermalni potencijal, imaju priliku postati pametni termalni gradovi. Primjer je i projekt 'TopThermalCity' i 'REWARDheat' u Topuskom, koji je predstavio ravnatelj Lječilišta Topusko Domagoj Mosler.
"Projekt uključuje proširenje i sanaciju toplovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika te veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije", pojasnio je.
I u poljoprivredi geotermalna energija ima široku primjenu, uključujući uzgoj, obradu, skladištenje, grijanje staklenika i sterilizaciju tla.
Primjer Siska je pomalo simboličan – grad koji je bio perjanica ponajprije naftne, ali i metalurške i kemijske industrije krenuo je u zelenu tranziciju.
Župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak istaknuo je da je trenutno u tijeku izmjena prostornog plana kako bi se omogućila izgradnja 20 sunčanih elektrana.
"Često se govori o prijašnjem Sisku kao industrijskom gradu. Tranzicija je učinila svoje. Županija radi na tome sustavom obrazovanja i poduzetništvom. Želimo osigurati održivi razvoj i biti jedna od županija predvodnica u korištenju obnovljivih izvora", rekao je župan.
Kokoš ili jaje
U vjetroenergiji pak Hrvatska stoji mnogo bolje. Prošle su godine vjetroelektrane činile 12,49 posto ukupne energetske strukture. Na panelu o potencijalima vjetroenergije posebice je istaknuta potreba suradnje s lokalnom zajednicom kod razvoja projekata, priopćila je Hrvatska gospodarska komora.
"Želimo izgraditi vjetroelektranu koja neće donijeti samo čistu zelenu energiju, nego i dobrobit široj zajednici te zato smatramo da je izuzetno bitna suradnja sa svim dionicima, osobito onima koji žive u neposrednoj blizini projekta. Do sada smo imali izvrsnu suradnju i komunikaciju s lokalnom zajednicom te vjerujemo da će se ona nastaviti i produbiti i u budućnosti", rekao je regionalni voditelj VE Lički medvjed Goran Trška.
Vodik je poseban jer se može sam proizvoditi iz drugih obnovljivih izvora, poput Sunčeve i vjetroenergije. Primjena vodika kao energenta je raznolika te ga je moguće koristiti u različitim dijelovima društva i gospodarstva. On tako može biti gorivo za vozila, energent za industriju i dr.
Trenutačno najveći problem projekata zelenog vodika je poput traženja odgovora na pitanje što je bilo prije - kokoš ili jaje?
"Ako se projekt razvije, pitanje je postoji li ciljani otkupljivač za proizvedeni vodik te infrastruktura. Ako se izgradi infrastruktura, pitanje je hoće li biti dovoljno proizvođača. Dio rješenja ovog problema trebao bi dati projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran", pojasnila je predsjednica Grupacije za vodik HGK Danica Maljković, voditeljica Dokingovog 'startupa' Indeloop za proizvodnju vodika iz otpadnih materijala.
Upravo traju pregovaraju s potencijalnim investitorima i partnerima kako bi se ta inovativna tehnologija pokrenula na svjetskom tržištu.
