Dana 20. listopada Hrvatska je oborila rekord u zastupljenosti obnovljivaca u energetskom miksu, kada je iz tih izvora pokriveno gotovo polovina potrošnje. Hrvatska je tijekom listopada kupila 263 GWh električne energije i prodala 23 GWh, što čini razliku od 240 GWh na strani uvoza, stoji u najnovijoj analizi elektroenergetskih kretanja za prethodni mjesec, koji je objavilo Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Ovaj je uvoz rezultat kvara nuklearne elektrane Krško koja od 6. listopada ne proizvodi električnu energiju. Nuklearna elektrana je u šest dana listopada ostvarila proizvodnju od 42 GWh, a procjenjuje se kako je do kraja mjeseca za potrebe Hrvatske mogla proizvesti 255 GWh.
Manja proizvodnja iz vode
Sunčane elektrane u Hrvatskoj u listopadu su ostvarile 2% proizvodnje u energetskom miksu. Vjetroelektrane su proizvele 204 GWh električne energije i ostvarile udio od 14,4% u raspoloživoj energiji dok su hidroelektrane zbog manje proizvodnje ostvarile udio manji od 30%. Vidljiv je i značajan fizički tranzit električne energije preko visokonaponske mreže HOPS za susjedna regulacijska područja.
U deset mjeseci ove godine instalirano je 184 MW sunčanih elektrana ili 20,5 MW mjesečno, odnosno 683 kW dnevno. Tako se, uz pretpostavljenu prosječnu snagu od 400 W po panelu, dnevno u proteklih deset mjeseci ugrađivalo 1.708 panela. Analitičar Udruženja OIEH očekuje da bi ovim tempom Hrvatska do kraja godine mogla dosegnuti cca 470 MW instaliranih kapaciteta u fotonaponu.
S porastom instaliranih kapaciteta raste i proizvodnja električne energije iz sunčanih elektrana. Tako su ove godine sunčane elektrane ostvarile rekordnu proizvodnju od 43 GWh u srpnju i 41 GWh u kolovozu. Samo u ta dva mjeseca ostvarena je proizvodnja veća od ukupne prošlogodišnje proizvodnje sunčanih elektrana, kada su za dvanaest mjeseci proizvele tek 80 GWh električne energije.
Sve veća proizvodnja iz sunčanih elektrana
Prema prognozama proizvodnja sunčanih elektrana mogla bi ove godine dosegnuti razinu od 300 GWh. Ako se to ostvari onda će proizvodnja sunčanih elektrana iz ove godine biti jednaka, a možda čak i veća od proizvodnje u prethodne tri godine (2019-2022) kada je energija sunca proizvela ukupno 297 GWh. Ovakav rezultat je moguć zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima i stalnim povećanjem proizvodnih kapaciteta.
Prema dostupnim podatcima proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana vodi ravnopravnu utrku s proizvodnjom iz hrvatskog dijela NE Krško(50%) koja iznosi oko 15% ukupne energije.
Na dnevnom su nivou obnovljivi izvori energije 20. listopada pokrili 46,6% potrošnje, odnosno gotovo pola električne energije koju smo potrošili taj dan došlo je iz obnovljivih izvora. Uvidom u proizvodni miks toga dana vidljivo je kako su OIE proizvele 22 GWh električne energije i to bez hidroelektrana, što je rekordna razina pokrivenosti potrošnje koja je tog dana iznosila 47 GWh. Na isti su dan i vjetroelektrane ostvarile rekordnu proizvodnju od 19 GWh, što je najbolji dnevni rekord ikad zabilježen, stoji u analizi kretanja u listopadu.
Obnovljivi izvori energije proizveli su 58,5% raspoložive električne energije u prvih deset mjeseci ove godine, odnosno 15.969 GWh, od čega su hidroelektrane ostvarile 39,1%, a ostali OIE 19,4%. Proizvodnja neobnovljivih izvora činila je 28%, a hrvatski dio NE Krško iznosio je 14,5% u raspoloživoj energiji.
Ukupna potrošnja električne energije je iznosila 15.247 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja/konzum iznosila 15.148 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 99 GWh. Budući je raspoloživa energija bila veća od ukupne potrošnje za 722 GWh, ovi su viškovi izvezeni na inozemna tržišta u promatranom razdoblju.
