REPowerEU, prijedlog Europske unije za okončanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do 2027., pokrenut je u svibnju 2022. s tri glavna cilja: ušteda energije, poticanje rasta obnovljivih izvora energije i diverzifikacija opskrbe energijom. Kao dio plana, države članice EU-a pristale su na prijedloge Europske komisije da dobrovoljno smanje upotrebu plina. Oni su artikulirani u tri cilja, najavljena 2022., 2023. i 2024. Godine, no čini se da je praksa krenula u neobičnom smjeru.
EU je premašio svoj prvi i drugi cilj: potražnja za plinom smanjila se za 18% u prvom razdoblju između kolovoza 2022. i ožujka 2023. a u drugom razdoblju između travnja 2023. i ožujka 2024. Kumulativno, Unija je smanjila potrošnju plina za 20% između 2021. i 2023. Međutim, novi nepromijenjeni cilj smanjenja plina mogao bi dovesti do stanovitog povećanja potrošnje plavog energenta.
Otvorena vrata za povećanje potrošnje plina
Svjesna koliko je smanjenje potrošnje plina ključno za sigurnost opskrbe energijom u Europi, Komisija je objavila treći cilj smanjenja potražnje u ožujku 2024. Međutim, ovaj cilj između travnja 2024. i ožujka 2025. potencijalno ostavlja otvorena vrata za povećanje potrošnje plina na razini 2023. U srpnju 2022. zemlje članice EU-a složile su se smanjiti svoju potražnju za plinom za 15% između kolovoza 2022. i ožujka 2023. u usporedbi s prosječnom potrošnjom u prethodnih pet godina. Koristili su mjere po vlastitom izboru.
Tijekom tog vremena, zemlje EU-a zajedno su smanjile potrošnju prirodnog plina za 18% u usporedbi s prosjekom od 2017. do 2022., što je pad od 56 milijardi kubičnih metara (bcm).
Potrošnja je pala za 54% u Finskoj i za 42% u Danskoj i Litvi, dok Poljska, Španjolska i Irska nisu ispunile cilj od 15%. U Hrvatskoj je potrošnja plina posljednjih godinu dana pala za 18%, a Malta se suprotstavila trendu povećanjem potrošnje plina. Nova uredba iz ožujka 2023. postavila je dobrovoljni cilj za države članice da smanje svoju potrošnju plina za 15% između travnja 2023. i ožujka 2024. u usporedbi s prosječnom potrošnjom između travnja 2017. i ožujka 2022. (koje je uzeto kao referentno razdoblje). Opet, države su mogle odabrati vlastite mjere za postizanje cilja.
U ovom vremenskom okviru, zemlje EU-a zajednički su smanjile svoju potrošnju plina za 18% u usporedbi s referentnim razdobljem, odnosno smanjenje od 74 bcm. Pad potrošnje u Danskoj od 40% bio je veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Španjolska, Irska, Slovenija, Grčka i Poljska nisu ispunile cilj od 15%, dok je Malta ponovno povećala potrošnju plina.
Nove dogovorene mjere
Ministri energetike EU-a dogovorili su 4. ožujka 2024. prijedlog o nastavku mjera za uštedu plina. Novi cilj je nepromijenjen u odnosu na cilj koji je EU postavila prije dvije godine: koristi se isto referentno razdoblje i opet cilja na smanjenje potražnje za plinom od 15%. Prema planu, države članice se potiču da smanje svoju potrošnju plina od travnja 2024. do ožujka 2025. za najmanje 15% u usporedbi s prosječnom godišnjom potrošnjom plina u referentnom razdoblju.
Međutim, ako se upotreba plina u državi članici povećala za najmanje 8 % između travnja 2021. i ožujka 2022. u usporedbi s prosječnom potrošnjom plina tijekom referentnog razdoblja, njezino bi referentno razdoblje bilo samo od travnja 2021. do ožujka 2022. To je slučaj za Bugarsku i Grčku.
Između travnja 2017. i ožujka 2022. prosječna godišnja potrošnja plina u EU iznosila je 401,3 bcm. Sporazumom će zemlje članice nastojati smanjiti tu brojku na 342,2 bcm između travnja 2024. i ožujka 2025., ali zanimljivo je da je ta vrijednost 4,4 % veća od potrošnje od travnja 2023. do ožujka 2024., kada je potrošnja bila na 327,6 bcm, piše analitičarka Energyposta Ana Maria Jaller-Makarevicz.
Rizici opstaju
Kao što Komisija konstatira, i dalje postoje rizici za energetsku sigurnost EU-a opskrbe budući da je situacija na globalnom tržištu plina i dalje teška. Vremenski uvjeti mogli bi utjecati na ponudu i/ili potražnju plina, niske cijene mogle bi potaknuti upotrebu, problemi s opskrbom mogli bi se pogoršati prekidom tranzitnog sporazuma kroz Ukrajinu do 31. prosinca 2024., a geopolitička pitanja mogla bi utjecati na cijeli lanac vrijednosti.
Preporuka Europske komisije državama članicama da nastave smanjivati potražnju za plinom ključna je za rješavanje svake moguće plinske krize. Politike i tehnologije uvedene za smanjenje potrošnje plina od 2022. pomogle su EU-u da premaši cilj smanjenja od 15% i kontrolira energetsku krizu. Nastavi li se trend iz prethodna dva razdoblja i ponovno ostvari smanjenje od 18 posto, EU će imati povećanje potrošnje plina za 0,8 posto na godišnjoj razini.
