Njemačka planira izmijeniti ili ukinuti naknadu za skladištenje plina koja se naplaćuje na graničnim prijelazima sa susjednim zemljama, rekao je visoki dužnosnik njemačkog ministarstva gospodarstva ministrima energetike Europske unije protekli četvrtak u Bruxellesu.
Namet je uveden u jesen 2022. godine i nadoknađuje tvrtki Trading Hub Europe, koja je odgovorna za organizaciju njemačkog tržišta plina, troškove nastale radi osiguranja opskrbe energijom.
Ukidanje pristojbi značajno bi smanjilo troškove tranzita plina kroz Njemačku i poduprlo zajedničke napore njezinih susjeda da se odmaknu od uvoznog ruskog plina, smatra Sven Giegold, prvi zamjenik ministra gospodarstva i zaštite klime Roberta Habecka. "Podržavat ćemo veću integraciju energetskih tržišta u Europi", rekao je.
Promjena zakona
Namet ne utječe samo na tvrtke i potrošače u Njemačkoj, već i na uvoznike u susjednim zemljama kojima kupljeni plin stiže njemačkim plinovodima.
Austrija, Mađarska, Slovačka i Češka planirale su iznijeti svoje kontinuirane primjedbe na porez na sastanku ministara energetike EU-a.
Giegold je rekao kako pretpostavlja da će se pristojba nastaviti naplaćivati unutar Njemačke kako bi se pokrili troškovi osiguranja opskrbe energijom.
Namet je posljednji put produžen do travnja 2027. godine. Počevši od srpnja, trebao bi porasti sa sadašnjih 1,86 eura na 2,50 eura po MW h. Prema izračunima potrošačke stranice za usporedbu Verivox, naknada za skladištenje plina iznosit će oko dva posto računa za plin prosječnog njemačkog kućanstva nakon što se pristojba poveća u srpnju.
Giegold je rekao da se Savezna vlada složila oko ukidanja nameta. Ali to zahtijeva promjenu zakona te odredba ne bi mogla stupiti na snagu prije početka iduće godine.
K tomu, izjavio je kako Savezna vlada nikada nije namjeravala ometati integraciju tržišta plina u Europi. "Upravo je suprotno. Tim je nametom financirano punjenje skladišta plina, što nam je pomoglo da održimo neovisnije i stabilnije tržište u Europi", rekao je.
Minimalan utjecaj
Zemlje srednje i istočne Europe kritizirale su povećane troškove tranzita uzrokovane nametima, što otežava uvoz plina iz zapadne Europe.
Povjerenica EU-a za energetiku Kadri Simson također je kritizirala porez i njegov utjecaj na europska energetska tržišta. Simson je rekla da je poslala više pisama u Berlin zbog te politike.
Giegoldovi komentari izazvali su određene kritike unutar njemačke vladajuće koalicije. Michael Kruse, političar iz Slobodnih demokrata (FDP) koji se zalažu za slobodno tržište, nazvao je primjedbe preuranjenima i izrazio zabrinutost zbog utjecaja na njemačke potrošače. "Mora se osigurati da korisnici njemačkih skladišta plina iz inozemstva dobiju odgovarajući dio naknade za skladištenje. Ti se troškovi ne smiju prenijeti na njemačke kupce plina", rekao je za njemačku novinsku agenciju DPA.
Trading Hub Europe, međutim, smatra kako će utjecaj na njemačke potrošače plina vjerojatno biti minimalan, budući da su dosadašnji izračuni pretpostavljali vrlo male količine prekograničnih isporuka plina koje se transportiraju kroz Njemačku.
Austrijska ministrica energetike Leonore Gewessler nazvala je Giegoldove izjave "dobrim vijestima". Rekla je da su prekogranične isporuke plina iz Njemačke u Austriju drastično pale nakon što je Njemačka uvela porez, što je zemlji otežalo odustajanje od kupnje ruskog plina.
"Drago mi je što su brojni razgovori i pritisak susjednih zemalja pomogli i što se Savezna vlada sada time bavi", rekla je.