Dvanaest vodećih europskih naftnih kompanija obmanjuju javnost o spremnosti da smanje vlastiti štetan utjecaj na klimu postupnim prelaskom na obnovljive izvore energije, zaključak je analize koju je naručio Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi (Greenpeace CEE). Greenpeace je analizirao dobit, prihode i ulaganja Shella, TotalEnergiesa, BP-a, Equinora, Enija, Repsola, INA-e, MOL-a, OMV-a, PKN Orlena, Wintershall Deae i Petrol grupe.
Izvještaj pod naslovom The Dirty Dozen: The Climate Greenwashing of 12 European Oil Companies (hrv. “Prljava dvanaestorica: klimatske floskule 12 europskih naftnih kompanija”), analizira godišnje izvještaje za 2022. godinu šest globalnih naftnih giganata i šest europskih naftno-plinskih tvrtki, među kojima je i INA Grupa, te okriva da tek minijaturnih 0.3% njihove ukupne proizvodnje energije dolazi iz obnovljivih izvora.Isto tako, svega 7.3% (6.57 mlrd EUR) ulaganja dvanaest predmetnih kompanija u 2022. godini otpada na zelenu energiju, dok je 92.7% (81.52 mlrd EUR) potrošeno na uobičajene fosilne projekte pa čak i širenje fosilnog biznisa.
Izvještaj Greenpeacea također otkriva kako naftni biznis "podriva napore za spas klime smišljeno koristeći koktel zelenih floskula (greenwashing), promoviranja rješenja poput hvatanja i spremanja ugljika (CCS) ili ugljičnog offsettinga, obmanjujućih dijagrama vlastitih prioriteta i aktivnosti te objave parcijalnih rezultata kako bi se zamaglila stvarnost". Ne postoji nijedna naznaka o bilo kakvoj promjeni temeljne orijentacije fosilne industrije koja bi joj omogućila značajniju ulogu u energetskoj tranziciji. Prema ovom izvještaju BP, Equinor, Wintershall Dea i TotalEnergies ustvari su u 2022. smanjili investicije u niskougljične i obnovljive proizvode u odnosu na 2021. godinu.
INA u skladu s konkurencijom
“Ni INA tu nije iznimka, pa tako njezinom poslovnom strategijom i dalje dominira fosilna orijentacija, a spominjanje održivosti, klimatske krize ili energetske tranzicije uglavnom ostaje na načelnoj razini. Istovremeno, INA bilježi rekordne prihode i dobit: u godini dana neto dobit joj je porasla gotovo 100%, a u odnosu na prosjek prethodne tri godine više od 400%,” istaknuo je Zoran Tomić, direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj.
Premda je većina od dvanaest analiziranih kompanija javno iskazala predanost postizanju cilja “neto nulte emisije” do 2050. godine - te i dalje uvjerava javnost kako ulaže u obnovljive izvore energije - niti jedna od njih po mišnjenju Greenpeacea nije izradila "suvislu strategiju" za postizanje tog cilja. Velika većina njih namjerava ili zadržati ili čak pojačati proizvodnju nafte i plina barem do 2030, navodi se u izvještaju.
Greenpeace poziva vlade EU na strogo reguliranje poslovanja industrije fosilnih goriva kako bi se spriječile još razornije posljedice klimatskih promjena, kao i na izradu jasnog i obvezujućeg plana za postupno ukidanje nafte i plina u cijeloj Europi, počevši od izrazito onečišćujućeg sektora prijevoza (na koji otpada dvije trećine potrošnje nafte u EU). Takve regulatorne mjere također moraju uključivati i obavezu ulaganja u istinski zelenu infrastrukturu.
