Nijedna od 30 velikih svjetskih banaka nije izričito uključila nuklearnu energiju u svoje kriterije za izdavanje zelenih obveznica ili obveznica povezanih s održivošću, unatoč prošlogodišnjoj odluci EU da je označi kao održivu. Nuklearne energija nije optrećena emisijama stakleničkih plinova, međutim desetljećima dugo lobiranje protiv, od strane ekstremne ljevice i ekologa rezultiralo je problemima za financiranje novih projekata. IEA je konstatirala da bi se globalni nuklearni kapaciteti trebali gotovo udvostručiti kako bi svijet do 2050. dosegao neto-nulte emisije.
Europska unija odlučila je prošle godine u taksonomiju uvrstiti nuklearne elektrane na svoj popis investicija koje se mogu označiti i reklamirati kao zelene. Taj je potez imao za cilj usmjeriti ulagače prema klimatski prihvatljivim tehnologijama, ali je podijelio zemlje EU-a koje se ne slažu oko zelenog označavanja atomske energije.
Prema analizi Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia do sada, banke nisu slijedile vodstvo EU-a u svojim vlastitim pravilima o zelenim obveznicama. Studija je analizirala 30 banaka koje je Odbor za financijsku stabilnost ocijenio sistemski važnima, javlja Reuters.
Izričito isključivanje, izrazita antipatija
Od tih banaka, 17 je izričito isključilo nuklearnu energiju iz svojih okvira zelenog financiranja, dok je 12 imalo okvire koji šute o nuklearnoj energiji, a jedna nije imala takav okvir, rekli su istraživači.
Standard zelenih obveznica EU-a uključuje nuklearnu energiju. Ali isključenje iz okvira banaka moglo bi ograničiti pristup sektoru brzorastućem fondu održivog kapitala.
Izdavanje zelenih obveznica dosegnulo je rekordnu razinu na globalnoj razini u prvom i drugom tromjesečju 2023., pokazali su podaci Refinitiva.
Koautor istraživanja Matt Bowen rekao je da je iznenađen što je nuklearna energija tako često isključena iz smjernica banaka za zeleno financiranje, s obzirom na njezin potencijalni doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
